Nakon više od 10 godina poslije rata u Bosni i Hercegovini (BiH), pojava demokratske države i civilnog društva u zemlji još uvijek oslabljena etničkim separatizmom, dubokom podjelom među vladajućim strankama i nesigurnom ekonomskom situacijom. Dejtonski mirovni sporazum vodio je de facto podjeli zemlje na dva entiteta, Republiku Srpsku (RS) i Federaciju, koje efikasno funcionišu kao autonomne države sa nekoliko zajedničkih struktura na državnom nivou. Neuspjeh nedavnih pokušaja da se napravi novi ustav i da se integrišu dva entiteta u ujedinjenu državu demonstrira koliko daleko još zemlja treba da ide da bi postala prava demokratska zemlja. Reforma ustava je postalo ključno političko pitanje na opštim izborima u oktobru 2006. godine, dijeleći dalje birače prema uticaju predloženih promjena na dva entiteta, a posebno prema statusu Republike Srpske. I pored navodnog predanosti da učestvuju u reformskim procesima, Vlada RS-a nastavlja da se opire svim promjenama koje bi vodile stvaranju jače, ujedinjenije BiH. Nekoliko zakona koji bi izbrisao entitetske linije još uvijek čekaju zbog nedostatka političke volje da se obaveže prema bilo kojoj promjeni koja bi mogla biti viđena kao manje-više povoljna za bilo koju od tri glavne etničke skupine.

Brojni sektori koji su izvorni stvoreni Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine su u velikoj potrebi za reformom. Pored podjele zemlje na dva entiteta, Dejtonski sporazum uspostavio je kompleksan sistem lokalne samouprave. Podjela federacije na 10 kantona i brojne opštine osigurava bolju zastupljenost na lokalnom nivou, ali rezultirajući sistem od 11 vlada je vrlo skup i ne efikasan. Svaki kanton ima svoje zakonske propise o lokalnoj samoupravi, a konflikti između različitih vladinih struktura vrlo često paraliziraju entitet. U isto vrijeme, predratni opštinski sistem u RS je ostavljen netaknut i sada je visoko centraliziran oko glavnog grada Banja Luke. Iako je Parlament BiH ratificirao Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi, ostavio je ovu nadležnost da bude primjenjivana ekskluzivno na entitetskom nivou. Ali bez zakonskog propisa na državnom nivou, jedinice lokalne samouprave su ostavljene sa brojnim neriješenim pitanjima. Na primjer, one ne mogu implementirati njihovo pravo na regionalnu i međunarodnu saradnju, što se garantuje Evropskom poveljom, jer takvi propisi nisu uključeni u zakone na entitetskim nivoima. Kako bi se pokrenulo rješavanje ovog problema, Forum građana Tuzle će implementirati sljedeći projekat.

II. CILJEVI PROJEKTA:

Opšti cilj ovog projekta je da se unaprijedi reforma zakonskih propisa o lokalnoj samoupravi u Bosni i Hercegovini. Specifičan cilj je:
- da se promoviše učešće javnosti u procesu donošenja zakonskih propisa u Bosni i Hercegovini.

III. AKTIVNOSTI PROJEKTA:

Forum građana Tuzle će koristiti podršku NED-a da promiviše usvajanje nove zakonske regulative o lokalnoj samoupravi na državnom nivou tako što će pripremiti nacrt zakona i preporuke za donosioce odluka koji su uključeni u proces. Na osnovu ranijih iskustava, FGT će raditi na izgradnji javnog koncenzusa o tome kako da se na pravi način počne rješavati jedan od najvažnijih problema u novoj legislativi na državnom nivou. NED-ova sredstva će biti korištena da se organizuju kampanje za podizanje svijesti, serije javnih debata u pet bosanskih gradova i ekspertni okrugli sto, čiji će zaključci biti uključeni u nacrt zakona i predstavljeni Parlamentu BiH.

U svjetlu osjetljive političke situacije, FGT vjeruje da ne bi trebao jednostavno predstaviti novi model kao konačan dokument, nego da treba pažljivo prići stakeholderima i izgraditi koncenzus za najbolji model. FGT će stoga organizovati široku javnu kampanju s ciljem da predstavi različite reformske ideje građanima i stakeholderima, da inicira javnu raspravu, da dobije javnu podršku, i da upozna donosioce odluka sa prijedlozima. FGT-ova javna kampanja će podići svijest o nedostacima postojećim vladinim zakonskim proposima, te o potrebi da se usvoji nova, unaprijeđena zakonska regulativa na državnom nivou. Web stranica koja će biti napravljena će sadržavati sve dokumente i materijale koji su načinjeni tokom projekta, ukljuujući i preporuke i zaključke sa javnih skupova. Kampanja će početi sa press konferencijom u Sarajevu i uključivaće i štampane materijale kao što su plakati koji će najavljivati javne skupove u svakom od pet gradova u kojima će se održati javne debate.

FGT će organizovati javne debate u 5 većih bosanskih gradova – Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar i Bihać – kako bi se inicirala javna rasprava, predstavili različite reformske ideje građanima i stakeholderima i kako bi se izgradila javna podrška za novi zakon. Debate će okupiti građane, predstavnike NVOa, lokalne vlasti i medije. Osim u Tuzli, svaki cjelodnevni događaj će biti organizovan u saradnji sa lokalnom partnerskom organizacijom. Zaključci sa javnih debata će biti sumirani i distribuirani e-mailom medijima, lokalnim i državnim vlastima, predstavnicima NVO-a i drugim relevantnim donosiocima odluka u BiH. Paralelno sa javnim debatama, tim od tri ekspeta će analizirati pravni i politički okvir BiH ustava i načiniti nacrt amandmana koji će omogćiti novu zakonsku regulativu o lokalnoj samoupravi koja će biti donijeti na državnom nivou. Članovi ekpertnog tima će prezentirati svoj nacrt amandmana relevannim članovima parlamenta i zagovarati da se uvede u proceduru u državnom parlamentu.

IV. OKRUGLI STO

Nakon održavanja svih javnih tribina, FGT će organizirati okrugli sto u Sarajevu kako bi upoznao donosioce odluka sa zaključcima sa debata i razvio konačne preporuke za novu zakonsku regulativu. Okrugli sto će okupiti domaće i strane eksperte iz oblasti lokalne samouprave, predstavnike lokalnih i državnih vlasti, partnerske NVO i predstavnike parlamentarnih komisija koje se bave ustavnim promjenama i pitanjima lokalne samouprave. Konačan proizvod ovog okruglog stola će biti nacrt zakona o lokalnoj samoupravi, koji će biti prezentiran svim relevantnim stakeholderima putem e-maila i koji će biti postavljen na Forumovu web stranicu. Konačan dokument će biti prezentiran Parlamentu BiH.