Forum građana Tuzle (FGT) nastao je iz potrebe i odlučnosti da se Bosna i Hercegovina sacuva kao cjelovita, nezavisna i decentralizovana suverena država uredena na principima parlamentarne demokratije, u njenim historijskim i geopolitickim granicama, priznatim od medunarodne zajednice, te da se nijedan dio njene teritorije ne može smatrati posebnom nacionalnom teritorijom bilo kojeg njenog naroda, kao i odgovor na porast nacionalizma u vlastitoj sredini.

Osnivacka skupština održana je 28. marta 1993. godine. Forum gradana Tuzle je vanstranacko udruženje, u kojem se gradani okupljaju po slobodnoj volji i individualnom izboru. Pripadnost bilo kojoj politickoj, nacionalnoj, vjerskoj, socijalnoj, starosnoj ili polnoj grupi nije prepreka za djelovanje u Forumu. FGT trenutno ima preko 15.000 clanova. FGT se zalaže za: . pokretanje procesa vracanja medusobnog povjerenja motivisanog humanizmom i snagom duha . povratak prognanih, izbjeglih i raseljenih lica na svoja vjekovna ognjišta i vracenje njihove imovine . kažnjavanje svih ratnih zlocinaca . razvijanje osjecanja bosanskohercegovackog patriotizma na temeljima pozitivnog kulturnog i etnickog iskustva na našem podneblju . podrška i aktivno ucestvovanje u svim mirovnim konstruktivnim inicijativama koja su u saglasnosti sa nacelima i ciljevima FGT . poštovanje svih ljudskih sloboda i prava, u skladu sa Deklaracijom o pravima covjeka i punu ravnopravnost gradana .ocuvanje i njegovanje multinacionalnog i multireligijskog materijalnog i duhovnog nasljeda u skladu sa civilizacijskim kriterijima

. povezivanje i saradnja sa slicnim udruženjima iz Evrope i Svijeta.

Organi Foruma gradana Tuzle su: Glavni odbor (15 clanova), Savjet FGT (30 clanova) i 5 komisija. U dosadašnjem radu FGT je organizovao više javnih tribina iz razlicitih oblasti, okruglih stolova i kulturnih manifestacija. Kao suorganizator, organizovao je tri velike medunarodne konferencije u Tuzli: "Može li biti Evrope bez multikulture" (3-5.11.'94), "Lokalna demokratija u BiH i Evropi" (14-17.11.'94) i Generalnu skupštinu HCA (19-22.10.'95). U suradnji sa Asocijacijom nezavisnih intelektualaca "Krug 99" ostvario je više kontakata sa gradanskim inicijativama u Srbiji i Crnoj Gori. FGT u saradnji sa gradom Bolonjom i organizacijom Njemacko - bosanskog prijateljstva iz Wupertala realizuje projekat "Daljinskog kumstva" kojim je obuhvaceno više od 200 tuzlanskih porodica. FGT je organizovao u februaru 1995. godine javnu tribinu "Zaštita ljudskih prava", a u aprilu iste godine organizuje tribinu na kojoj promoviše instituciju Ombudsmena Federacije R BiH. Preko sistema E-mail veza ZAMIR, FGT je organizovao pismenu komunikaciju sa svim republikama bivše Jugoslavije i cijelim svijetom, tako da je preko projekta "Pisma" poslano preko 20 000 poruka.FGT inicira i vodi projekat "Gradanski Alternativni Parlament Bosne i Hercegovine", koji ce inicirati, ohrabriti, materijalno pomoci i povezati lokalne gradanske inicijative na nivou države BiH. U saradnji sa Udruženjem "Krug 99" iz Sarajeva, FGT je izdao Povelju koja sadrži osnovne principe organizovanja zajednicke države BiH. Uz finansijsku pomoc NCA (Norveška crkvena pomoc) FGT je objavio brošuru "Uvod u ljudska prava. U saradnji sa Beogradskim Krugom - Beograd i Antiratnom Kampanjom Hrvatske, Forum gradana Tuzle radi na projektu "Civilni dijalog" izmedu gradanskih grupa u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj. Prva sesija okruglog stola ce se održati u Tuzli 30.08.1996.

Predsjednik: Vehid Šehic Adresa:
Forum građana Tuzle

Ulica Titova br.1
75 000 Tuzla

tel: ++387 75 23 62 46, 23 14 80
fax: ++387 75 82 16 32, 23 14 80

Građanski forum Banjaluka je registrovan u Osnovnom sudu Banjaluka 29.07.1996 godine, na zahtjev Inicijativnog odbora koji djeluje od aprila mjeseca '96.godine.
Gradanski forum Banjaluke je udruženje gradana, osnovano radi unapredenja demokratskih odnosa i rekonstrukcije civilnog društva u Republici Srpskoj i Bosnii Hercegovini.

Gradanski forum okuplja svoje clanove bez obzira na nacionalnu, vjersku, politicku, polnu, socijalnu ili starosnu grupu kojoj pripadaju.Ciljevi u cijem ostvarenju djeluje Forum gradana Banjaluke su:- ostvarenje i zaštita prava i sloboda covjeka i gradanina, u skladu sa Opštom deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjenih Nacija, - konstruisanje pravne države
- ucestvovanje u mirovnim i humanitarnim aktivnostima,
- stvaranje osnova za evropski kvalitet života u gradu,
- ocuvanje i zaštita covjekove okoline,
- povezivanje sa slicnim organizacijama u državi, Evropi i svijetu.Zacrtane ciljeve Forum gradana Banjaluke ostvaruje putem javnih tribina, konferencija, javnih medija, namjenskih publikacija i slicno.Na celu Foruma je Glavni odbor, a aktivnosti se ostvaruju kroz rad slijedecih tijela:- odbor za društvena i ekonomska pitanja,
- odbor za zaštitu ljudskih prava,
- odbor za zaštitu covjekove okoline,
- odbor za kulturu i kulturno naslijede
- komisija za informisanje,
- komisija za medunarodnu saradnjuPredsjednik: Branislav Kosic - advokat
Podpredsjednici: Doc. dr. Zdravko Zlokapa,
Doc. dr. Dragan Danelišen Adresa:

Tel. ++387 78 11 038

ASOCIJACIJA NEZAVISNIH INTELEKTUALACA "KRUG 99" SARAJEVO

Namjena i ciljevi organizacije: Razvijanje demokratskog društva i podrška održanju multikulturalnog i multietnickog bica Bosne i Hercegovine kroz razlicite oblike intelektualne aktivnosti.

"Krug 99" je medu prvima u toku rata tražio puteve otvaranja dijaloga medu intelektualcima ovih prostora. U tom cilju su u Bosni i Hercegovini kroz posjete i ucešce na zajednickim skupovima ostvareni kontakti, saradnja i razmjena informacija sa "Forumom gradana Tuzle" i intelektualcima iz Banjaluke i Mostara. Ucinjene su posjete i ostvareni kontakti sa aktivistima iz alternativnih gibanja u Sbiji i Crnoj Gori. Takoder, predstavnici "Kruga 99" imali su zapaženu posjetu intelektualcima Slovenije. Uskoro ce u okviru programa biti realizirana i posjeta neovisnim intelektualcima Hrvatske.

Posebno intenzivne kontakte i medusobne posjete "Krug 99" ostvaruje sa intelektualcima iz Švajcarske, Francuske, Njemacke, Belgije, Švedske, Holandije, Danske i Ceške.

Za svoje djelovanje u ratu "Krug 99" je dobio nagradu Fondacije kralja Boduena i Fondacije Alberto Moravia.

U okviru svog djelovanja Asocijacija izdaje i "Casopis slobodne misli 99".

Ocekivani rezultati i efekti: razvoj demokratije i stvaranje uvjeta za suštinsku reintegraciju Bosne i Hercegovine kao multietnicke države modernog koncepta.

Izvori prihoda: licni prilozi, donacije i medunarodne nagrade.

Asocijacija djeluje u skladu sa Statutom i godišnjim programom rada.

Predsjednik: Vlatko Dolecek.

Adresa : "Krug 99"

Vrazova 1,
71 000 Sarajevo,

tel. ++387 71-538-926.

DEMOKRATSKI KRUG BIHAC, nastao je iz potrebe demokratski orjentiranih pojedinaca gradana Bihaca da kriticki sagledavaju svoje okruženje i bosanskohercegovacku stvarnost. Demokratski krug je nestranacko, nevladino udruženje gradana. Okuplja prvenstveno intelektualce, razlicitih profesionalnih usmjerenja - inžinjere, profesore, politologe, pravnike, a otvoren je za sve pojedince gradane, neovisno o politickoj, nacionalnoj, vjerskoj, spolnoj pripadnosti.

DEMOKRATSKI KRUG ima kao osnovno ciljeve i nacela:

- uspostavljanje i unapredenje demokratskog miljea u gradu Bihacu,
- reanimiranje i zaštitu multinacionalne i multikulturne strukture Bihaca,
- promoviranje, uspostava i unapredenje ljudskih prava,
- zaštita ravnopravnosti gradana neovisno o nacionalnoj, religijskoj, politickoj, spolnoj
pripadnosti,
- promoviranje naucno-strucnog pristupa svim politickim, kulturnim, nacionalnim
vrijednostima i problemima,
- promoviranje multikulturalnih vrijednosti kao temeljnog elementa gradanskog bosanskog
društva,
- promoviranje ideje medunacionalnog i unutarnacionalnog pomirenja u Bihackoj regiji,
- reanimiranje medunacionalne i unutarnacionalne tolerancije i poštovanja.

DEMOKRATSKI KRUG djeluje kroz Vijece i Forum. Vijece D.K. sastavljeno je od 10 clanova , a Forum okuplja sve clanove.

Demokratski krug ima posebno tijelo - Sud Casti D. K. od 5 clanova - obaveznog da se javno ocituje u ovim spornim situacijama kršenja nekog od nacela za koje se zalaže D.K.

Predvideni nacin djelovanja je: okrugli stolovi, javne tribine, speciajlisticke edukacije, javne debate.

Dva projekta za naredni period:

- psihosocijalna edukacija demobiliziranih vojnika za socijalnu i porodicnu reintegraciju,

- kratkorocni projekat,

- edukacija širih društvenih grupa (daci, žene, bivši vojnici, prosvjetni radnici) o osnovnim nacelima gradanskog društva i tolerancije, a u svrhu uspostave atmosfere tolerancije i unutarnacionalnog pomirenja u Bihackoj regiji - dugorocni projekat.

DEMOKRATSKI KRUG financira se do sada iskljucivo licnim sredstvima clanova.

Predsjednik: Azrija Piarlic

Adresa: DEMOKRATSKI KRUG
BIHAC
BIHACKIH BRANILACA bb

Tel/fax: ++387 77/ 22 92 20

HELSINŠKI ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA U REPUBLICI SRPSKOJ - BIJELJINA

Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj osnovan je 10 maja 1996. godine. Odbor je nezavisno, nevladino i neprofitno udruženje gradana, ciji je cilj promovisanje i zaštita ljudskih prava u Republici Srpskoj.

U ostvarivanju svojih ciljeva Odbor se posebno angažuje na:

- sistematskom pracenju stanja ljudskih prava u Republici Srpskoj;
- uocavanju pojava kršenja ljudskih prava i preduzimanju zaštitnih mjera;
- prikupljanje i širenje informacija o prakticnim rješenjima na polju zaštite ljudskih prava u
Republici Srpskoj, ukljucujuci predlaganje novih i izmjenu postojecih zakona;
- pružanje profesionalne pomoci gradanima na podrucju ljudskih prava;
- objavljivanje redovnih i povremenih izvještaja i publikacija koje se odnose na ljudska
prava;
- uspostavljanje banke podataka;
- kontaktiranje sredstava informisanja radi promovisanja svih aspekata ljudskih prava;
- uspostavljanje saradnje sa domacim i stranim organizacijama u cilju promovisanja i zaštite ljudskih prava.

Clanstvo u Helsinškom odboru može steci svako ko prihvata Statut i izrazi želju da radi na ostvarivanju ciljeva Helsinškog odbora.

Organi Helsinškog odbora su Skupština, kao najviši organ odlucivanja, zatim Savjet i Predsjednik.

Helsinški odbori , koji trenutno djeluju u preko pedeset zemalja, temelje svoju aktivnost na završnom dokumentu usvojenom na Samitu Konferencije o evropskoj bezbjednosti i saradnji, koji je održan u Helsinkiju 1975.godine, kao i dokumentima koji su nakon njega usvojeni. Svojevremeno, Helsinški Završni dokument je bio jedini politicki i moralno obavezujuci akt koji je nastojao povezati mir i bezbijednost sa poštovanjem ljudskih prava. KEBS koji ce 1994. Godine prerasti u OEBS, imao je u vrijeme Helsinškog samita 35 zemalja clanica - sve evropske zemlje sem Albanije, ukljucujuci Kanadu i SAD, a danas broji 53 zemlje clanice.

Radi obezbijedivaja strukture kroz koju bi se nezavisni Helsinški odbori mogli medusobno podržavati i jacati pokret za ljudska prava, 1982. godine osovana je Medunarodna helsinška federacija za ljudska prava (MHF). MHF održava kontakte sa pojedincima i grupama koji se angažuju na pitanjima ljudskih prava tamo gdje ne postoje Helsinški odbori.

MHF se bavi i prikupljanjem informacija o stanju ljudskih prava u državama clanicama OEBSa. Te informacije MHF dostavlja vladama, medunarodnim organizacijama, šampi i široj javnosti.

Predsjednik: Branko Todorovic

Adresa:
Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj
Potporucnika Smajica 24a
76300 Bijeljina

Tel/fax ++381 76 472 851

Forum Zenicana osnovan je kao Udruženje Zenicana u Zenici 27.decmbra 1992. U skladu sa promjenom zakonskih propisa, Udruženje mijenja ime u Forum Zenicana, i nastavlja primjenjivati statutarna i programska nacela ranijeg Udruženja.

Forum Zenicana je udruženje gradana nastalo na pocecima rata u BiH sa ciljem i potrebom da se kroz ocuvanje identiteta i multikulturalnog nacina življenja ovih podneblja ocuva cjelovita i nedjeljiva zajednica ljudi ovih prostora ukljucenih u cjelokupnost života države Bosne i Hercegovine s ciljem da se do sada stecene tradicije unapredšuju i poboljšaju nasuprot tendencijama sa se zaborave, pogrešno tumace, preinace i zabrane. Iako se pozivamo Zenicu, to je samo "moto" koji treba da nas objedini s namjerom da sve pozitivno pokušamo prenijeti na druge šireci opšte prihvaceni duh poštovanja svih ljudskih sloboda i prava u skladu sa Deklaracijom o pravima covjeka.

Osnovni cilj Udruženja je da se postigne da svi Zenicani osjecaju pripadnost Zenici kao svom gradu i razvijaju taj osjecaj kroz razvoj grada Zenice.

U cilju ostvarenja svojih porgramskih ciljeva i nacela Forum ce se posebno zalagati za:

- Ocuvanje identiteta i duha Zenice, kako to odgovara Zenicanima.
- Razvijanje tekovina i obicaja kao osnove sadašnjeg i buduceg života u Zenici.
- Poticanje uzajamne pomoci medu Zenicanima.
- Ostvarivanje ekonomskih, kulturnih, tehnickih, naucnih, patriotskih, obrazovnih,
istorijskih, socijalnih, humanitarnih, profesionalnih, sportskih i drgih potreba i interesa u
razvoju grada Zenice.
- Uspostavljanje saradnje sa klubovima i udruženjima Zenicana u BiH i inostranstvu.
- Unapredenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda.

Organi organizacije su: Predsjedništvo koje broji 35 clanova, Izvršni odbor i više od 20 komisija.

Osnivanje Udruženja je podržalo oko 10 000 potpisnika, a i sada je veliki interes za postojanje Foruma.

Forum Zenicana se oglašavao u više navrata na javnim medijima, u smislu programskih ciljeva. Ucestvujemo na medunarodnoj konferenciji pod pokroviteljstvom Verona Foruma iz Brisela "Može li biti Evrope bez multikulture" održanoj u Tuzli (03-05.11.1994) kao i na medunarodnoj konferenciji na temu "Lokalna demokratija u BiH i Evropi" (pod pokroviteljstvom Helsinškog Parlamenta Gradana) , Tuzla 14 -17.11.1994.

Ucesnici Generalne skupštine Helsinškog Parlamenta Gradana su 18.10.1995. boravili u Zenici.

Predsjednik: Fadil Imamovic

Adresa : "Forum Zenicana"
Fra Ivana Jukica 1
72 000 Zenice

tel. ++387 72-32-407
tel/fax : ++387 72-417-306

Centar za gradansku suradnju (CGS) je dobrotvorna, humanitarna, nevladina organizacija koja djeluje kao servis gradana radi provodenja projekata vezanih za pomoc pucanstvu u suradnji s javnošcu, za stvaranje boljih uvjeta življenja s posebnim akcentim na mladež i razvij male privrede. CGS je osnovan pocetkom 1996 godine.

Organizator Centra je Center for Civic society in Southeastern Europe (CCS) iz Washingtona DC. CCS je osnovana 1990. godine kako bi podupirao društveni, politicki i gospodarski razvoj u novonastalim demokratskim društvima na podrucju bivše Jugoslavije. CCS nudi dugogodišnje radno iskustvo na spomenutom podrucju kao i programe za usmjeravanje izgradnje demokracije, programe obuke, gostovanja i humanitarne pomoci. Putem svog podrucnog ureda u Zagrebu, Hrvatska, CCS je osnovao dva Centra za gradansku suradnju na teritoriji Bosne i Hercegovine. Jedan Centar je u Travniku, a drugi u Livnu.

Ciljevi centra su:

- poticanje, razvijanje i provodenje projekata koji ce biti od koristi za cijelu zajednicu u kojoj ce sudjelovati svi njeni gradani, bez obzira na nacionalnu i politicku pripadnost,

- povlacenje drugih medunarodnih donatora koji pružaju financijsku pomoc, iskljucivo gradanskim organizacijama koje su neovisne o vladi,

- socijalno-psihološka pomoc gradanima kroz razne vidove,

- pružanje pomoci tijekom izgradnje zajedništva i suradnje, kako unutar pojedinih zajednica, tako izmedu zajednica što cine Federaciju BiH,

- pravna pomoc i zaštita gradana,

- prikupljanje humanitarne pomoci i njena raspodjela na terenu,

- zaštita životnog standarda, te organiziranje putovanja clanovima Centra, kao i organiziranje raznih skupova i posjeta vezanih uz ostvarivanje interesa Centra i njegovih clanova,

- pomaganje djeci koja su ostala bez jednog ili oba roditelja.

Programski dio

1. Tecaj engleskog jezika

Pocetkom naredne školske godine CGS ima namjeru organizirati i financirati slicne tecajeve iz njemackog i engleskog jezika, te tecaj informatike za nezaposlene gradane Livna.

2. Feed the children - kontakti konkretizirani - ocekujemo financijsku podršku za realizaciju naših programa kao i pošiljku pribora za ucenike livanjskih škola.

3. Nabavka knjiga za školske knjižnice

4. Rekonstrukcija i opremanje školskih radionica i kabineta.

5. Predavanje i tribina o ulozi i znacaju nevladinih organizacija

Predavanje ce održati neko od predstavnika OSCE-a zadužen za rad sa nevladinim organizacijama. Na predavanje cemo pozvati predstavnike politickih stranaka u Livnu kao i predstavnike vlasti i medija. Termin održavanja bio bi u prvoj polovici narednog mjeseca.

Kontakti

U svrhu pomoci oko realizacije naših programa kontaktirali smo sljedece organizacije:

- OSCE, CIMIC, UNHCR, IFOR, Svjetska banka, ICVA, Austrijska ambasada, Britanska ambasada, CRS Sarajevo, Europska komisija i dr.

Koordinatori: Sonja Garic i Zulka Baljak

Adresa:
Ul. Kneza Mutimira 56
(Hotel "Dinara")

Telefon/fax: ++387 80 22 770

Udruženje žena Tuzle je nevladina, nestranacka organizacija koja okuplja žene Tuzle bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, starosnu i obrazovnu pripadnost.

Udruženje žena Tuzle je dobrovoljna organizacija cije se clanice zalažu za Bosnu i Hercegovinu kao suverenu, jedinstvenu državu, i Tuzlu kao dio multinacionalne Evropske i svjetske sredine, te punu ravnopravnost žena u svim sferama života, a u okviru Deklaracije Ujedinjenih Naroda o ljudskim pravima.

Najviši organ Udruženja žena Tuzle je Skupština.

Vrhunsko skupštinsko tijelo je Predssjedništvo od 15 clanicau užem, i promjenjivim brojem u širem sastavu.

Rad se osdvija u okviru rada Aktiva žena pri mjesnim zajednicama, preduzecima, putem tribina, skupova, objava, javnih manifestacija. Oko 5.000 žena Opštine Tuzla su clanice Udruženja žena Tuzle.

Predsjednica: Piric Sabina

Adresa:
Udruženje žena Tuzle
Ul. Stari grad br.9
75 000 Tuzla

Tel/fax: ++387 75 33 100

Neovisna grupa gradana u Mostaru, kao neformalna grupa, ima odredene aktivnosti od 1995. godine.

Nakon povremenih razmjena mišljenja unutar grupe djelovanje se nastavlja kroz aktivnosti pojedinaca na promociji gradanskog svjetonazora, kroz tisak, javnim istupima i angažiranjem na drugim projektima koji vode demokratizaciji društva, bez obzira da li su to naši programi ili projekti drugih grupa i nevladinih organizacija ako korespondiraju sa svjetonazorom clanova grupe.

Uvjeti djelovanja i okruženja su iznimno teški, da ne kažemo nemoguci. Grupa je bila posebno aktivna uoci prošlih izbora, uz znatne posljedice po neke clanove grupe.

Na prošlim izborima u Mostaru neki clanovi grupe bili su kao nestranacki kandidati i ljudi od ugleda na Združenoj listi BiH (Gagro, Rebac, Musa, Mateškovic itd.). to je bila jedina alternativa HDZ-SDA opciji u gradu, što je uzvitlalo mnogo prašine i bilo glavna tema lokalnih medija.

HELSINŠKI KOMITET ZA LJUDSKA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI - SARAJEVO

Helsinški komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini osnovan je 11. februara 1995. godine. Komitet je nezavisno, nevladino i neprofitno udruženje gradana ciji je cilj promovisanje i zaštita ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.

U ostvarivanju svog cilja, Komitet se posebno angažuje na:

- sistematskom pracenju stanja ljudskih prava u BiH;

- uocavanju pojava kršenja ljudskih prava i preuzimanju zaštitnih mjera;

- prikupljanju i širenju informacija o prakticnim rješenjima na polju zaštite ljudskih prava u

svijetu;

- davanju prijedloga za poboljšanje stanja ljudskih prava u BiH ukljucujuci predlaganje

novih i izmjenu postojecih zakona;

- pružanju profesionalne pomoci gradanima na podrucju ljudskih prava;

- osposobljavanje gradana i profesionalaca u oblasti ostvarenja i zaštite ljudskih prava;

- objavljivanju redovnih i povremenih izvještaja i publikacija koje se odnose na ljudska

prava;

- uspostavljanje banke podataka;

- kontaktiranju sredstava informisanja radi promovisanja svih aspekata ljudskih prava;

- uspostavljanju saradnje sa domacim i stranim organizacijama u cilju promovisanja i

zaštite ljudskih prava.

Clanstvo u Komitetu, pored njegovog osnivaca, može steci svako ko prihvata Statut i izrazi želju da radi na ostvarivanju cilja Helsinškog komiteta.

Organi Komiteta su Skupština, kao najviši organ odlucivanja, Upravni odbor i predsjednik.

Helsinški komitet, koji trenutno djeluje u 30 zemalja, temelje svoju aktivnost na Završnom dokumentu usvojenom na Samitu Konferencije o evropskoj bezbjednosti i saradnji koji je održan u Helsinkiju 1975. godine kao i na dokumentima koji su nakon njega usvojeni.Svojedobno, Helsinški Završni dokument je bio jedini politicki i moralno obavezujuci akat koji je nastojao povezati mir i bezbjednost sa poštovanjem ljudskih prava. KEBS, koji ce 1994. g. Prerasti u Organizaciju o evropskoj bezbjednosti i saradnji, imao je u vrijeme Helsinškog samita 35 zemalja clanica - sve evropske zemlje sem Albanije, Kanadu i SAD - a danas broji 53 clanice.

Radi obezbjedivanja strukture kroz koju bi se nezavisni helsinški komiteti mogli medusobno podržavati i jacati pokret za ljudska prava, 1982.g. osnovana je Medunarodna helsinška federacija. MHF održava kontakte sa pojedincima i grupama koji se angažuju na pitanjima ljudskih prava tamo gdje ne postoje helsinški komiteti.

Federacija se bavi i prikupljanjem informacija i dokumenata o stanju ljudskih prava u državama clanicama KEBS. Te informacije MHF dostavlja vladama, medunarodnim organizacijama, štampi i široj javnosti.

Helsinški komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini je pridruženi clan Medunarodne helsinške Federacije.

Predsjednik: Srdan Dizdarevic

Adresa:
Maršala Tita 48,
Sarajevo

Telefon: ++387 71 67 02 45
Fax: ++387 71 67 08 58

E - Mail: Helsinki_comm.bih @ zamir-sa.ztn.apc.org

FORUM INTELEKTUALACA BREZA

Forum intelektualaca iz Breze formiran je pocetkom ratne 1993.g. Idejni cilj Foruma bio je okupljnje progresivnih i patriotskih intelektualnih snaga Breze i njihovog stavljanja u slušžbu rješavanja gorucih egzistencijalnih problema ljudi toga kraja, uz paralelno izgradivanje privredne i socijalne strategije za postratna vremena.

Na osnivackoj Skupštini, marta mjeseca, kao vladajuci organ Foruma izabrao je, u strucnom smislu široko profilirano, dvadesetoroclano Predsjedništvo.

Ono je za svog predsjednika jednoglasno, tajnim glasanjem, izabralo Esada Bajtala, glavnog i odgovornog urednika PRESS CENTRA u Brezi, u cijem sastvu su bili Brezanske novine i Radio Breza.

Forum ce vec svojim prvim aktivnim istupom, avgusta 1993.g. da se iskristališe u duhovnu žižu koja ce u sebi sabirati onu vrstu mentalne energije koja ce se naglo opirati svim pokušajima svjesne ili nesvjesne manipulacije gradom i gradanima.

Takva idejna orijentacija i slijed okolnosti ratne dramatike, ucinili su da Esad Bajtal bude prvi, ali ujedno i posljednji predsjednik Foruma.

Forum, iz razloga poznatih tamošnjim vlastima, nikad nije registriran tako da ni danas, formalno, ne postoji.

Nikakav zov revanšizma, uprkos brojnim masakrima u krugu od samo dvadesetak kilometara oko grada (Sarajevo, Lješevo, Ahmici, Stupni Do...) nije uspio da se nametne kao analogni odgovor na njih. U svemu tome sretna okolnost je bila to da je Predsjednik Foruma bio, ujedno, i Glavni i odgovorni urednik lokalnog Radija (osnovanog takoder u ratu, jula, 1992.g.). Ta cinjenica olakšala je njegovanje duha tolerancije i otpornosti na krvave izazove iz neposredne blizine.

U jednom beskompromisnom dijalogu sa vlastima, na tu temu, iniciranom konkretnim zbivanjima u gradu avgusta 1993.g., Forum i gradani Breze odnijeli su svoju najvažniju pobjedu. Zahvaljujuci njoj sprijeceno je moguce ustolicenje logike sile i strasti (nošene stranim elementom), kao onog prijekog instrumentarija kojim bi se, kratko i po "pravu" privatnog osjecaja, uspostavljao red i poredak u gradu i okolini.

Bila je to pobjeda duha reda i mira - u ratu. To je, naravno, imalo svoju cijenu.

Predsjednik: Esad Bajtal

Adresa :

Tel: ++387 72 763 267
Fax: ++387 71 664 540

UDRUŽENJE GRAĐANA MJEŠOVITIH BRAKOVA ZENICE, ZAVIDOVICA I KAKNJA

Udruženje gradana mješovitih brakova Zenica, Zavidovici i Kakanj je osnovano 20.09.1993. godine i registrovano kod Višeg suda u Zenici.

Na dan osnivanja Udruženje je brojalo preko 5000 porodica. Danas Udruženje broji 3300 porodica je evidentirano 650 porodica penzionera.

Namjena i cilj postojanja Udruženja gradana mješovitih brakova Zenice, Zavidovica i Kaknja je da organizuje, zaštiti interese i pomogne gradanima u mješovitim brakovima i njihovim porodicama u toku i poslije rata.

U sklopu Udruženja radi klub koji okuplja i služi za druženje porodicama iz mješovitih brakova MGMD i ima pravni status Udruženja gradana.

Udruženje je neprofitabilna, ne politicka i ne stranacka organizacija.

Ovo Udruženje je jedino u R/F BiH a cilj nam je uvezivanje sa slicnim nevladinim organizacijama na teritoriji cjelokupne BiH i inostranstva.

Udruženje se finansira iz godišnje clanarine koja iznosi 1 DM za porodicu i donacije.

Predsjednik:
Krešo Sonja - predsjednik Udruženja
Do-predsjednik: Hibic Antonija
Adresa:
Udruženje mješovitih brakova
Školska ulica br.3
77 000 Zenica

Tel: ++387 72 417 270

Helsinški parlament gradana (hCa) je medunarodna mreža gradanskih inicijativa, pokreta, društvenih i politickih grupa na istoku i zapadu, koje rade na demokratskoj integraciji Evrope. hCa radi u okviru zemalja potpisnica Finalnog dokumenta Konferencije za Bezbjednost i Saradnju u Evropi (Helsinki, 1975.) Osnovni cilj djelovanja hCa je da se artikulišu i promoviraju pogledi, interesi i politicka vizija gradanskog društva u Helsinškoj regiji o integraciji Evrope i problemima sa kojima se Evropa suocava. Razgovor o integraciji i problemima u Evropi ne može biti diskutovan samo na nivou državnih vlada: društvo treba da bude ukljuceno takoder. hCa želi da proširi debatu o Evropi i izvan politickih elita.

Medunarodni sekretarijat je uspostavljen u Pragu (Ceška republika), a u Hagu (Holandija) je zapadna medunarodna kancelarija. U svim zemljama Helsinške regije uspostavljeni su lokalni ogranci hCa.

hCa ima namjeru da gradi efektivne garancije za slobodu, demokratiju i poštivanje ljudskih prava u Evropi, ukljucujuci zaštitu svih vrsta gradanskih inicijativa, sa posebnom pažnjom na regije koje su u konfliktu. Posebno, hCa podržava hrabre ljude koji se bore da održe gradanske vrline u životu i uvjetima rata, haosa i ugnjetavanja. hCa je otvorio kancelarije u Sarajevu, Tuzli i Banja Luci (Bosna i Hercegovina) i Tbilisiju (Gruzija, Transkokezija). Planiraju se kancelarije u Prištini (Kosovo) i u Turskoj.

hCa KANCELARIJA U TUZLI - www.omladina-bih.net

8. Aprila 1995. hCa je oficijelno otvorila kancelariju u Tuzli. Od tog vremena hCa kancelarija u Tuzli aktivno je ukljucena u promociju, jacanje i povezivanje civilnih inicijativa u Tuzli i Bosni i Hercegovini. hCa kancelarija u Tuzli blisko saraduje sa Forumom gradana Tuzla i mnogim drugim lokalnim organizacijama.

Jedan od glavnih dogadaja koje je hCa organizovala u BiH je Generalna skupština održana u Tuzli u Oktobru 1995, u saradnji sa Forumom gradana Tuzla. hCa održava generalne skupštine otprilike svakih 18 mjeseci.. To je medunarodno okupljanje oko 1.000 aktivista iz cijele Evrope, Sjeverne Amerike i dalje. Veliki broj radionica i plenarnih sjednica obezbjeduju forum za diskuciju o politici hCa, za ocjenu hCa aktivnosti, i za razvijanje novih projekata. Teme radionica ukljucuju i humanitarne intervencije, pitanja prava žene, zakone o državljanstvima, gradansku privredu, nenasilno rješavanje konflikata, medureligijski dijalog, ulogu medija u konfliktu itd.

hCa je, u saradnji sa Forumom Gradana Tuzla, održao 4. Generalnu Skupštinu u gradu Tuzli, Bosna i Hercegovina, od 19. do 22. Oktobra 1995. Iako je u to vrijeme još uvijek bio rat u BiH, ljudi iz cijele Evrope i Sjeverne Amerike su došli u Tuzlu i prisustvovali ovoj skupštini. Ovi ucesnici su predstavljali medunarodne organizacije, državne Vlade, Opštine i naravno, sve vrste gradanskih inicijativa. Osim diskusije o normalnim hCa temama, usresredili smo se na ulogu koju mdunarodna zajednica i gradanske inicijative (iz Bosne i Hercegovine i inostranstva) mogu imati u rješavanju konflikta u Bosni i Hercegovini.

Osnovni zadaci hCa kancelarije u Tuzli su:

1. Jacanje i povezivanje gradanskih inicijativa u gradovima Bosne i Hercegovine i u inostranstvu. hCa Tuzla je napravila kontakte sa mnogim gradanskim inicijativama u BiH. hCa Tuzla ima za cilj podržavanje i promoviranje njihovih aktivnosti, omogucavanje kontakata sa drugim partnerima, pomaganje u njihovoj organizaciji itd.

2. Produciranje redovnih izvještaja i izdanja o perspektivama gradanskog društva, radu mnogih lokalnih mirovnih grupa cije su preokupacije ljudska prava, demokratija, nezavisni mediji, kultura, obrazovanje itd. Takode i produciranje izvještaja o politickoj, socijalnoj i vojnoj situaciji u Tuzli i drugdje. Ti izvještaji se šalju mnogim partnerima za kontakt, gradanskim inicijativama, Vladama, Evropskim institucijama itd.

3. Rad na organizovanju kontakata i promociji projekata u Tuzli. hCa Tuzla funkcioniše kao kontakt kancelarija za mnoge organizacije i osobe ( novinari, nevladine organizacije, opštine, škole, hCa kancelarije, politicari itd.) i u Tuzli i u inostranstvu. Prakticno ovo znaci identificiranje konkretnih projekata u Tuzli kojima je potreban partner iz inostranstva i asistiranju partnerima iz inostranstva dajuci im potrebne informacije, olakšavanju komunikacija sa lokalnim organizacijama, organizovanju delegacija za Tuzlu itd. hCa Tuzla takode tehnicki pomaže time što omogucava lokalnim organizacijama korištenje faks-mašine, kompjutera i medunarodne telefonske linije u hCa kancelariji.

4. Aktivno promoviranje medunarodne saradnje u rekonstrukcionim projektima u Tuzli. hCa Tuzla je, naprimjer, bila aktivni ucesnik u osnivanju "Holandskih gradova za Tuzlu". Tuzla". Ova organizacija je osnovana zajednickim naporima lokalnih inicijativa, nevladinih organizacija, lokalnih vlada u Tuzli i Holandiji. Izvršavanjem devet integralnih projekata, Holandski gradovi za Tuzlu imaju za cilj raditi na ekonomiji, socijalnoj i kulturnoj rekonstrukciji i blagostanju Tuzle i njenih gradana.

Direktor :
Miralem Tursinović

Adresa:
Hadžibakir bega Tuzlića 1
75 000 Tuzla

Telefon/fax: ++ 387 35 258 077

E-Mail: orctuzla@bih.net.ba, hcatuzla@bih.net.ba