U septembru mjesecu, shodno planu projektnih aktivnosti, započete su pripreme za održavanje pete javne tribine u Bihaću.
Cjelokupan projekat, koji ima za cilj unapređivanje propisa u oblasti lokalne samouprave i iniciranje donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi na državnom nivou je načelnik Općine Bihać, gosp. Hamdija Lipovača, u potpunosti podržao i ponudio se da on, kao načelnik Općine, bude domaćin ove javne tribine. To, naravno, pokazuje da je inicijativa koju smo ovim projektom pokrenuli, od posebnog interesa i važnosti za sve lokalne zajednice i njene građane u Bosni i Hercegovini.

Javna tribina je zakazana i održana 21.09.2007. godine sa početkom u 11,00 sati u sali Općinskog vijeća Bihać.

Na poziv su se odazvala 62 učesnika.

Uvodničari na tribini su bili:
- prof.dr. Mirko Pejanović, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i
- gosp. Vehid Šehić, predsjednik FGT-a

Gosp. Vehid Šehić je prisutne učesnike tribine upoznao sa svrhom i ciljevima projekta, te govorio o sadašnjem položaju lokalnih zajednica kao razlozima koji su naveli FGT da jednu ovakvu inicijativu pokrene.

Gosp. Pejanović, je kroz svoje uvodno izlaganje upoznao prisutne učesnike sa važnošću definisanja položaja lokalnih zajednica, kao nivoa vlasti u kojem građani zadovoljavaju i ostvaruju najveći dio svojih prava i životnih potreba i interesa u Ustavu države BiH kao i kroz donošenje državnog zakona. Istakao je da ovaj nivo vlasti, u sadašnjem sistemu vlasti u BiH, nema niti zakonske (ustavne potpore) niti materijalne mogućnosti da svoje obaveze propisane entitetskim zakonima izvršava. Nedefinisanje lokalne zajednice kroz ustavne odredbe i dovodi do situacije nepostojanja niti mehanizma niti institucije u državi koja će rješavati probleme i štititi interese lokalnih zajednica. Takođe je naglasio da u FBiH nema institucionalnog tijela na entitetskom nivou koje bi obavljalo te poslove, pa se problemi ili interesi lokalnih zajednica u ovom entitetu ne mogu ni rješavati. Tako su na primjer neke općine, među kojima je i Općina Bihać, shodno novom Zakonu o principima lokalne samouprave u FBiH donijele odluke da se proglašavaju gradom, a koje su još uvijek samo formalno-pravi akti tih općina, bez institucionalnog zakonskog potvrđivanja višeg nivoa vlasti.

Nakon uvodnih izlaganja gosp. Šehić je otvorio diskusiju i zamolio prisutne učesnike da iznesu svoje sugestije i mišljenja.

Diskusije, zaključci i primjedbe:

- Načelnik Općine Bihać, gosp. Lipovača, je u svom govoru iznijeo neke konkretne probleme sa kojima se suočava u svom radu, dajući poseban akcenat na važnost ustavnog definisanja položaja lokalnih zajednica kao nivoa vlasti, te neophodnost, posebno kada je u pitanju FBiH, ustanovljenja organa ili ministarstva koje će se baviti i rješavati probleme lokalnih zajednica. Kao primjer naveo je nepostojanje konsenzusa između Općine, kantona, entiteta i države, kada je u pitanju dolazak investitora u BiH. U ovakvim situacijama lokalne zajednice nemaju nikakvu podršku, niti su kao nivo vlasti uključene u ovaj postupak, iako se radi o ponudi ili prodaji stranim investitorima objekata ili zemljišta koje se nalazi na teritoriji lokalne zajednice. Iz tih razloga on smatra da Ustav države BiH mora dati jasnu definiciju položaja lokalnih zajednica kao nivoa vlasti, te definisati odnos viših i nižih nivoa vlasti. Takođe, gosp. Lipovača je napomenuo da postojećim propisima nije u potpunosti riješen i definisan odnos između Vijeća i načelnika, obzirom da oba organa crpe suverenitet iz istog izbornog tijela, odnosno građana lokalne zajednice.
- učesnik tribine, predstavnik jedne od mjesnih zajednica iz Bihaća, iniciran uvodnim izlaganjem gosp. Pejanovića, koji je ukazivao na važnost uključivanja građana u procese odlučivanja u lokalnoj zajednici, je naglasio da je neophodno ovim ili nekim drugim propisom potpunije definisati mjesnu samoupravu i ulogu i važnost mjesnih zajednica u procesima odlučivanja, što postojećim propisima nije adekvatno regulisano.
- Predstavnici NVO-a koje djeluju i rade u Bihaću su u svojim stavovima iznosili problem nezainteresovanosti i apatičnosti građana kada je u pitanju učešće građana u procesima odlučivanja u lokalnoj zajednici.
- Na ovaj stav gosp. Pejanović je ukazao da je to posljedica prije svega nepostojanja dobre komunikacije između Općine i građana.
- najveći broj učesnika koji su se uključili u diskusiju su isticali problem materijalnog položaja lokalne zajednice i nepravilnu i nepotpunu raspodjelu javnih prihoda, ne samo PDV-a, nego i prihoda javnih državnih preduzeća, navodeći niz primjera iz vlastite lokalne zajednice. Time su ukazali na nedostatan materijalni položaj lokalnih zajednica, obzirom na obaveze i nadležnosti koje su kroz postojeće zakonske propise nametnute. Takođe su naveli primjer predškolskog i osnovnog obrazovanja, koje je novim zakonskim propisima o lokalnoj samoupravi dato u nadležnost općinama bez da je prenos nadležnosti praćen i materijalnim sredstvima čime se u potpunosti blokira rad lokalne zajednice u ovim oblastima, a što je direktno u suprotnosti i sa Poveljom i sa novim Zakonom o principima lokalne samouprave.

- I kao najvažniji problem koji mora biti definisan ovim ili izmjenama postojećih propisa jeste pitanje općinske imovine, koja mora biti zakonom regulisana posebno ističući problem općinske imovine koju je neosnovano preuzeo ili kako to učesnici kažu „poklopio“ kanton kao viši nivo vlasti.

Učesnici tribine su bili: predstavnici općinskih službi, vijećnici Općinskog vijeća, općinski načelnici, predstavnici mjesnih zajednica, te predstavnici nvo-a općine Bihać i drugih općina kantona. Izrazili su punu podršku ovoj inicijativi unapređivanja zakonskih propisa u ovoj oblasti koja je od životne važnosti za lokalnu zajednicu. Stavovi i mišljenja učesnika tribine i njihovi prijedlozi na rješavanje tih problema u osnovi ukazali su na neadekvatan položaj lokalnih zajednica u sistemu vlasti u BiH, a u FBiH nedostatak institucionalnog tijela koje će zastupati interese lokalnih zajednica i baviti se i rješavati probleme istih.

Tribina je bila i medijski praćena. Cjelokupan rad tribine pratili su predstavnici lokalne radio stanice „Bihać“, kao i radio-televizija Unsko-sanskog kantona.