U subotu, 25.10.2008. godine, u Mostaru, u hotelu „Ero“, održana je javna rasprava sa već prihvaćenim nazivom u projektu za javne rasprave koje ćemo održavati „Dogradnjom i izmjenama Ustava BiH brže u Evropske integracije“.

Moderator tribine, gosp. Vehid Šehić, je u svom uvodnom izlganju na ovoj javnoj raspravi istakao stavove radne grupe a koji se sastoje u tome da je osnovni cilj ovih aktivnosti, javnih rasprava koje FGT provodi, da se kroz iniciranje rasprava o ustavnim promjena prije svega sazna i šta građani BiH, učesnici javnih rasprava, misle o ustavnim promjenama. Takođe je naglasio da će ove rasprave zasigurno imati i neke svoje zaključke koje će u vidu konačnog teksta, kao prijedlog ustavnih promjena, biti dostavljen nosiocima vlasti kako bi se upoznali sa mišljenjima i stavovima građana.

Ono što FGT kao nosilac projekta i ova radna grupa eminentnih javnih ličnosti koju je okupio žele doprinijeti u ovim javnim raspravama jeste da buduće ustavne promjene bi trebale prije svega da uspostave mehanizme zabrane bilo kojeg oblika diskriminacije u BiH; takođe, bi trebale da afirmišu načela solidarnosti kao osnova razvoja svakog društva; kao i da afirmišu i jačanje jednica lokalne samouprave.

Prof. Božo Žepić, Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru (koji se nalazi u zapadnom dijelu Mostara), kao jedan od uvodničara je u svom uvodnom izlaganju iznio načine na koje može doći do promjene ustava u BiH: donošenje potpuno novog ustava i njegovo usvajanje u Parlamentu, što vidi kao najtežu opciju; uspostava nove ustavotvorne skupštine koja bi donijela novi ustav i održavanje međunarodne konferencije o BiH. Kao najbolje rješenje za BiH, prof. Žepić vidi u uspostavljanju države u tri republike konstitutivnih naroda, pri čemu bi one bile multinacionalne i ne bi morale biti teritorijalno kompaktne. Svaka druga opcija, kao što je kontonizacija države ili pak regionalizacija, je prema prof. Žepiću, u sadašnjoj političkoj situaciji u zemlji i obzirom na činjenicu da jedan narod već ima svoj entitet, apsolutno neodrživa.

Ovaj stav prof. Žepića podržali su najvećim dijelom i učesnici javne rasprave gosp. Martin Raguž i gosp. Zvonko Jurišić, smatrajući da je federalni koncept uređenja BiH neka vrsta srednjeg puta za BiH i da je jedino u tom konceptu moguće naći principijelo rješenje da država dobije sve insrumente koje treba da ima, ali i da se napravi korektna evropska decentralizacija države BiH.
Naravno, kao što se moglo i pretpostaviti, sa ovom opcijom, kao vrlo lošom za državu BiH, nisu se složili profesori ustavnog prava sa Univerziteta u Mostaru (koji se načazi u istočnom dijelu Mostara).

Drugi uvodničar na ovoj tribini, prof. Zdravko Grebo, Pravni fakultet Sarajevo, je opt u svom uvodnom izlaganju iznio stav u kojem u trenutnoj političkoj situaciju u BiH on ne vidi svijest ni volju za bilo kakve ustavne promjene, pa stoga on izlaz vidi samo u ulasku BiH u Evropsku uniju ili NATO, što bi samo po sebi nametnulo političkoj eliti pravila koja će oni onda morati poštovati.

Sa iznesenim stavom prof. Grebe složio se i dio učesnika javne tribine, najvećim dijelom onih koji nisu došli u svojstvu predstavnika političkih stranaka.
U radu ove javne rasprave učešće je uzelo 27 pozvanih učesnika.

Ono što je važno naglasiti jeste da su se tribini odazvali i pozvani profesori oba univerziteta u Mostaru, stručnjaci za ustavno pravo, ali da su se tribini odazvali i akteri političke scene, kao predstavnici svojih političkih partija i koji su bili spremni da javno iznesu svoje mišljenje kada je u pitanju ova tema, ali koji su, po našem mišljenju, takođe bili spremni i da na temu sutavnih promjena razgovaraju i čuju i mišljenja i stavove i eksperata ove oblasti i stavove i mišljenja pozvanih građana, što smatramo posebno vrijednim u ovoj raspravi. Stoga ovu javnu raspravu u Mostaru smatramo posebno dobrom upravo iz razloga što su se na njoj čuli oprečni stavovi i mišljenja kada je u pitanju suština ustavnih promjena u BiH, ali i što se o tim različitim stavovima diskutovalo na jednom civilizovanom i demokratskom nivou.

Takođe je važno naglasiti da su mediji, koji su pratili rad ovog skupa, vrlo korektno i nepristrasno o tome izvještavali. Kao i da je sama tema skupa privukla veliki broj kako i pisanih i elektronskih medija.

Izvještaji pisanih medija o održanom skupu su sastavni dio ovog izvještaja.