Treća javna rasprava održana je u Tuzli, u Bosanskom kulturnom centru, 22.11.2008. godine, sa početkom u 11.00 sati.

Tribinu je vodio gosp. Vehid Šehić, predsjdenik FGT a uvodničar je bio prof.dr. Slavo Kukić sa Sveučilišta u Mostaru.

Na javnu raspravu pozvani s predstavnici svih političkih partija koje djeluju i rade na području Tuzlanskog kantona, a posebno predstavnike političkih partija koje participiraju u Skupštini TK i imaju svoje predstavnike u višim nivoima vlasti – Federalnom i državnom parlamentu, kao i predstavnike političkih partija Općinskog vijeća Tuzla. Na upućeni poziv odazvali su se predstavnici različitih nivoa vlasti većine političkih partija koje učestvuju u vršenju vlasti osim predstavnika Stranke demokratske akcije.

U otvaranju rasprave gosp. Šehić je iznio osnovne ciljeve projekta i principe na kojima, kao akteri civilnog društva, insistiramo da trebaju biti suština predstojećih ustavnih reformi u BiH, ističući posebno socijalnu komponentu i racionalnu državu.

O važnosti ustavnih reformi u BiH, govorio je uvodničar, prof. Kukić, koji se osvrnuo na ranija ustavna rješenja Ustava Republike BiH i istakao svoje stajalište da za BiH nisu samo važne ustavne reforme nego i izgradnja i reforme bosanskohercegovačkog društva. Prof. Kukić smatra da je obnova „bosanskog komšiluka“ kao stila života, njemu, kao sociologu, možda i važnija od formalno-pravne reforme Ustava. A kada je u pitanju sama dogradnja Ustava BiH smatra da tom dogradnjom moraju biti ispoštovani i definisani slijedeći principi:
- izgradnja mehanizama za zaštitu i ostvarivanje građanskih i kolektivnih prava;
- veća i konkretnija posvećenost ostvarivanju kolektivnih prava;
- konkretna reforma državne strukture i stvaranje racionalne, efikasne i jeftinije državne strukture i administracije.
Izlaganje prof. Kukića i ciljevi projekta koje je naveo gosp. Šehić podstakli su učesnike da se javne za riječ i izraze prije svega svoje lične, pa i stavove svojih političkih partija kada su u pitanju predstojeće ustavne reforme. Ta mišljenja, stavovi i prijedlozi su se, naravno, razlikovali, počevši od toga da li je Ustav BiH uopšte važeći ustav, obzirom da ga Parlament BiH nikada nije ratifikovao, pa do konkretnih prijedloga i sugestija na što bi trebalo da se utiče i mijenja u predstojećim ustavnim promjenama.

Svi učesnici, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadaju, su se izjasnili da je provođenje ustavnih reformi neophodno u Bosni i Hercegovini. Posebno su podržali prijedlog gosp. Mirnesa Ajanovića iz Bosnanske stranke, da reformisani Ustava BiH u svom prvom amandmanu mora imati dopunu u vidu zabrane otcjepljivanja bilo kojeg dijela BiH, što je u osnovi već poznat stav lidera političkih partija Federacije BiH zbog vrlo često spominjanja referendumskog izjašnjavanja građana RS od strane Milorada Dodika, premijera RS.

Bez obzira na različitost mišljenja i stavova u kom pravcu i na koji način treba da se provedu ustavne reforme u BiH, može se izvesti osnovni zaključak da je pitanje ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini još uvijek primarni i neophodni korak za budućnost Bosne i Hercegovine, naručito nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali je on u svojoj osnovi prije svega politički problem pa tek onda pravni.

Na javnoj raspravi u Tuzli, učesnicima je podijeljena brošura “Dogradnjom Ustava Bosne i Hercegovine brže u evropske integracije”, kao i bilteni sa javnih tribina održanih u Bihaću i Mostaru.

Pozivu na praćenje rada javne rasprave odazvali su se svi novinari, predstavnici pisanih i elektronskih medija koji djeluju i rade u Tuzli posvetivši značajnu pažnju ovom događaju u svojim informativnim emisijama, odnosno člancima u novinama, Tuzlanski list, Oslobođenje i Dnevni avaz.