|
Forum građana Tuzle, CBM i CCSD, 12. decembra su organizirali okrugli sto na temu
"Praktični problemi života u sjevernoj i južnoj Mitrovici ".
Okrugli sto je dio projektnih aktivnosti Foruma građana Tuzle i zadnji u nizu događaja predviđenih za 2008. godinu, iz projekta pod nazivom "Kako do istine“, koji finansira partnerska organizacija iz Holandije "IKV Pax Christi“.
Glavni cilj projekta je:
- kroz suočavanje sa prošlošću osigurati stabilan temelj za izgradnju mirne, bezkonfliktne i prosperitetne budućnosti naroda i država Zapadnog Balkana (fokus je na: BiH, Srbija, Crna Gora, R Hrvatska i Kosovo)
Cilj okrugloga stola je bio analizirati praktične probleme života u Mitrovici iz perspektive lokalnih političara, predstavnika vjerskih zajednica i medija, te organizacija civilnoga društva i građana. Osim sudionika iz Mitrovice pozivi za sudjelovanje u radu okrugloga stola upućeni su gostima iz drugih dijelova Kosova, kao i susjednih država.
Kosovo je novonastala država nedavno priznata od UN, ali ne i od Republike Srbije čiji je teritorijalni dio do tada bila, te Srbija ima zvaničan stav da je Kosovo i dalje dio njene teritorije i takvu politiku i vodi. Takođe, većina država UN jesu priznali nezavisnost Kosova, ali ipak ne sve, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Ove podatke ja važno naglasiti kako bi se što potpunije shvatila situacija i ambijent u kojem je održan ovaj okrugli sto koji je imao više formu neformalnog sastanka dvije etničke grupe u Mitrovici.
Ukratko, političko bezbjedonosna situacija na Kosovu, a posebno u Mitrovici, viđena očima predstavnika FGT-a koji su putovali na okrugli sto i na pripremne sastanke je slijedeća:
- okrugli sto je održan u južnom dijelu Mitrovice, ali ne u centru nego na putu koji vodi ka Prištini u hotelu Palas. Prisustvovalo je 35 učesnika, od čega je njih dvanaest u pratnji KFOR-a prevezeno od strane OSCE-a došlo iz sjevernog dijela Mitrovice (dio pod kontrolom srpske zajednice, kako to oni kažu). Ovo je prvi susret u 2008. godini, prije su se susreli zvanično samo jednom, a pojedinačnih susreta je bilo više. Bio je prisutan i načelnik Opštine Mitrovica Bajram Rexhepi.
- prema navodima saradnika FGT-a u organizaciji okruglog stola, a i prema izvještajima medija, stalne su provokacije koje se ogledaju u povremenoj pucnjavi. Ako se neki povratnik usudi da se vrati svojoj kući a ona je na onoj „pogrešnoj“ strani, isto veće se pripuca i povratnik sa porodicom odlazi. Iz jednog u drugi dio Mitrovice obični građani ne prelaze, osim onih koji se bave raznim kriminalnim djelatnostima i koji su dobro uvezani i organizovani.
- sam ulazak na Kosovo dovoljno govori. Prvo se nailazi na srbijanski chek point gdje situacija nije nimalo prijatna. To je ujedno i barijera za Albance koji žele izaci na sjever jer nemaju ID niti srbijanske registarske tablice (Albanci su uveli svoje nove dokumente i tablice nove države koju Srbija ne priznaje). Mi smo kao državljani BiH prošli sa ličnim kartama uz dosta dugu provjeru. Zatim se nailazi na zvaničnu granicu države Kosovo koju drži mješovita policija međunarodnih snaga (KFOR) i Kosovara (Srbe među njima nismo primijetili). I tu smo prošli sa ličnim kartama iako BiH nije priznala Kosovo i bilo bi logično da su nam tražili
pasoše. Onda se sa sjevera putuje prema jugu i očigledno je da je to teritorij naseljen Srbima i pod kontrolom Republike Srbije. Dolazi se do sjevernog dijela Mitrovice kojeg Srbi još zovu Kosovska Mitrovica. Slijedi linija razgraničenja koju drže Albanci i čekiraju putnike. To je psihička barijera za Srbe sa sjevera koji se ne usuđuju sami putovati.
- nedavna događanja nakon našeg odlaska iz Mitrovice: Pred Novu godinu je izboden nožem mladić, Srbin, od 15 godina na poznatom mostu koji spaja/dijeli južni i sjeverni dio Mitrovice. Odmah su Srbi uzvratili pucnjavom iz automatskog oružja sa obližnjih nebodera. Odmah poslije Nove godine je ranjena novinarka Albanka u neutralnoj zoni.
Zaključak:
Jako nestabilna bezbejedonosna situacija bez komunikacije između običnih građana iz dvije etničke zajednice. Ne postoji politička volja za dijalogom, što je dirigovano iz Beograda i Prištine. Stanje kao u BiH u 1996. godini, ali nepovoljnije. Međunarodne snage još nisu ušle u potpunosti sa svojim snagama reda (EULEX) i kapitalom.
U ovakvim uslovima rađene su pripreme za okrugli sto. Razgovori su vođeni sa CBM, tj. sa gđom Valdete Idrizi, iz južnog dijela Mitrovice i sa gosp. Momčilom Arlovom, predstavnikom CCSD iz sjevernog dijela Mitrovice. Njihovo učešće je obezbjeđeno još prilikom pripremnih posjeta gosp. Šehića, Kosovu. Realizacija okruglog stola ne bi bila moguća bez pomoći obadvije organizacije a stalno je inače bila upitna zbog čestih incidenata u Mitrovici (oružani incidenti). Iako je nivo organizovanosti ove dvije organizacije manje više isti i sadrži mnogo improvizacije, ipak ih treba pohvaliti za uložene napore i u prvom redu hrabrost za učešće na ovom skupu. I tu naravno postoji granica, te je dogovor bio da se zbog sigurnosti ne pozivaju mediji na ovaj skup, kako, pogotovo mlađi učesnici (a većina je takvih) ne bi bili izloženi eventualnim provokacijama i raznim drugim neprijatnostima u svojim sredinama. Njihovi političari su skloni da svaku vrstu ovakvog pomirljivog dijaloga proglase činom izdaje. Prevoz za učesnike sa sjevera (Srbi) je organizovao OSCE a pratnju snage KFOR-a, koji su stalno bili prisutni, tako da je i vrijeme sastanka bilo sa njihove strane limitirano (od 11-14h), a nastojalo se da se sve, zaključno sa povratkom u sjeverni dio Mitrovice, završi do sumraka.
Spisak prisutnih učesnika je slijedeći:
1. Valdete Idrizi - CBM
2. Momčilo Arlov - CCSD
3. Bajram Rexhepi – načelnik Općine Mitrovica
4. Vehid Šehić – Forum građana Tuzle
5. Sanja Lazarević – JAZAS (Omladina Srbije)
6. Miodrag Pantović – CCSD
7. Lazar Ampovski – CCSD
8. Milan Smikić – učenik
9. Fjolla Spanca – KRM
10. Blagica Radovanović – Santa Marija (Zvečan)
11. Verica Ilić – Zdravlje – Kosovska Mitrovica
12. Vetone Veliu – CBM
13. Fahrije Kabashi – CBM
14. Miodrag Savić – CIP
15. Momčilo Vojinović – nvo Svet anđela Kosovska Mitrovica
16. Kushtrim Koliqi – Integra Priština
17. Aferdita Syla – M-magazine
18. Mirjana Vojvodić – OGI Niš
19. Milica Rodić – Fraktal Beograd
20. Skender Idrizi – Viprint Mitrovica
21. Ivo Gjokiq - Mitrovica
22. Miloš Dražević – CBM
23. Fadil Miftari – MMT/analist
24. Jelena Dabetić – DEA – Kosovska Mitrovica
25. Željko Vranišić – Kontakt radio plus – Kosovska Mitrovica
26. Ali Ahmeti – OJA PEP, Mitrovica
27. Yiberina Hajrullahu – Studente – Mitrovica
28. Florije Ademi – Kosovalive – Mitrovica
29. Nexhmedin Spahiu – RTV Mitrovica
30. Izedin Krasniqi – Gazeta
31. Bonny David – French KFOR
32. Grosjean Didier - French KFOR
33. Hana Emini - French KFOR
34. Wientke (?) Rivpestein – IKVPaxChristi
35. Mathieu Hermans – IKVPaxChristi
36. Ermin Mustačević – Forum građana Tuzle
37. Mira Mišić Jugović – Forum građana Tuzle
U uvodnom dijelu prisutne su pozdravili gđa Valdete Idrizi i gosp. Momčilo Arlov, a zatim se skupu obratio i načelnik Općine Mitrovica, gosp. Bajram Rexhepi.
Načelnik Rexhepi, inače bivši premijer Kosova, je snažno podržao ovaj dijalog locirajući političare kao loš primjer, jer kako kaže: „što se tiče politike mi smo jedan loš primjer. Sam sebe ubacujem u tu grupu ljudi unatoč činjenici da razmišljam malo drugačije od ostalih politikanata. Mislim da smo mi jedna realna smetnja da ljudi uspostave jedan dobar kontakt.“ Osnovne odrednice vrlo poticajnog govora gosp. Rexhepia su:
- „Ja ne zehtevam i ne želim da vas nateram da vi volite jedni druge, ali za početak bi trebalo da postoji jedno obostrano poštovanje, a kao predsednik Opštine obećavam da ćete imati podršku, onoliko koliko ja mogu. Dakle slobodno možete da me smatrate kao jednim članom civilnog društva iako sam ja, pod znakom navoda, u svojstvu vlasti“
- „uvek podržavam ideje koje nas vode u pravcu međuetničkog dijaloga i bit ću barijera između onih koji će pokušati da ometaju unutrašnji dijalog“
- „ako vas neko optuži ja lično stojim iza svih vas“
Kao moderator skupa, prisutnima se obratio i gosp. Vehid Šehić, objašnjavajući prvo zašto se FGT odlučio da u ovom projektu okrugli sto održi baš u Mitrovici. Kao osnovni razlog Šehić navodi solidarnost s ljudima koji prolaze jednu fazu svog života koju smo mi nažalost prolazili u BiH. „Upravo ta solidarnost nedostaje jer zaboravljamo jedni na druge, kako unutar zajednica u kojima živimo tako i u našem komšiluku. Drugi razlog je taj što će 2009. godina biti proglašena godinom Zapadnog Balkana ili godimo Istočne Evrope i smatram da mi treba da imamo drugačiju ulogu u kreiranju drugačijeg ambijenta života na ovim prostorima“, naglasio je Šehić.
Nakon kraće pauze uslijedila je diskusija za koju je zbog limitiranog vremena a većeg broja prijavljenih diskutanata, bilo premalo vremena. Izdvajamo jednog od prvih diskutanata, gosp. Ali Ahmetija, koji je snažno podržao dijalog, ali izrazio i bojazan da se skup ne pretvori u kurtoazni skup, bez nekih vrijednih zaključaka, jer kako kaže: „naši građani mnogo očekuju od nas kao predstavnika civilnog društva koje se tek stvara“. Isto tako je naveo problem mjesta održavanja skupa, jer se niti jedan sličan skup do sada, a nije ih bilo mnogo, nije održao u sjevernom dijelu Mitrovice, što po njemu nije dobra poruka. Govoreći o jeziku, izrazio je i svoje mišljenje da, iako je pripadnik mlađe generacije, on poznaje srpski jezik, te misli da i kolege Srbi poznaju dovoljno albanski jezik, pa u stvari oprema za prevođenje i prevodioci nisu neophodni. Predstavnik srpske zajednice (Momčilo Arlov) je replicirao i rekao da iako neki Srbi i poznaju malo albanski jezik, to nije dovoljno za ozbiljniju diskusiju i boje se da će biti pogrešno shvaćeni, a što se tiče održavanja skupa u sjevernom dijelu, postoji bojazan od fizičkog napada na kolege Albance, te se ne usuđuju tako nešto organizirati i preuzeti odgovornost.
Diskusija je dalje tekla u iznošenju mišljenja i stavova od kojih preovladava vrlo izražena želja za zajedničkim djelovanjem i stalnim dijalogom koji treba da smanji napetosti, umanji predrasude koje su proizveli pripadnici starijih generacija, kako kažu mladi. 2009. godina bi prema njihovom mišljenju trebala biti proglašena godinom dijaloga u Mitrovici i na Kosovu. Prisutni su u svojim kratkim izlaganjima često iznosili svoja iskustva opterećena predrasudama, koje su se topile kada bi se našli na „drugoj“ strani i u prisustvu svojih susjeda, te su uviđali da dijele ista mišljenja kao i svoje kolege, bilo Albanci bilo Srbi. Svi su složni u ocjeni da je politika koju vodi Beograd i Priština glavna kočnica za normalizaciju odnosa. Srbi iz sjevernog dijela su spremni što se tiče jezika da angažuju i traže profesora albanskog jezika koji podučavao sve zainteresovane, kako bi se jezička barijera premostila.
U svom kraćem obraćanju skupu, gosp. Mathieu Hermans je rekao da u sali vidi skup Evropljana i da oni sami treba da shvate i kažu, da mi smo Evropljani i mi smo svi stanovnici istog grada – Mitrovice. „Nama su potrebni ljudi kao vi, koji imaju volju da idu naprijed, kako bi rešili probleme među već postojećim društvima“, naglasio je gosp. Hermans, dodajući da „civilno društvo treba dati jedan jak signal da želite da idete napred i da želite da prevaziđete probleme i da idete ka boljoj budućnosti.“
Na kraju je gđa Valdete Idrizi rezimirala iznešena mišljenja:
1. da se 2009. proglasi godinom dijaloga, uspostavljanja povjerenja između građana i borbom protiv nametnutih predrasuda o neprijateljstvu između Srba i Albanaca
2. da se održe jedan ili dva skupa u januaru i februaru 2009. na kojima će se napraviti jedna zajednička platforma, deklaracija, kojom će se definisati opseg delovanja i ciljevi u 2009. godini
3. da se nvo-i Mitrovice, kao predstavnici civilnog društva, od kojeg se mnogo očekuje, zvanično umreže i na taj način osnaže
4. da se uspostavi muzička pop-rock škola u Mitrovici na terenu prihvatljivom za sve, kao što bi to možda mogla biti Bošnjačka mahala, multietničko naselje
5. da se pokrene izdavanje revije/magazina (manjeg obima, tri-četiri stranice) koja bi se bavila pitanjima i aktivnostima mladih iz oba dijela Mitrovice i čiji bi autori bili i Srbi i Albanci
6. da se u deklaraciji ozbiljno razmotri podrška povratku, i to kako povratka srpske zajednice na prostor južne Mitrovice, gdje nažalost nema niti jedne srpske porodice da živi, ali isto tako i pomaganje povratka onih albanskih porodica u sjevernom dijelu Mitrovice koji se suočavaju sa čitavim nizom problema prilikom tog povratka. Takođe treba izvršiti pritisak na aktuelne vlasti da se počne ostvarivati pravo na povratak lične imovine (povratak stanova i kuća)
7. deklaracija takođe treba da obradi i problem nezaposlenosti mladih i veoma slab ekonomski razvoj
Za kraj izdvajamo jednu ključnu misao izrečenu od strane jedne mlađe učesnice skupa:
Fjolla Spanca: „Prošlost je bila ta koja nas je razdvajala, mislim da je budućnost ta koja treba da nas spaja“.
Ermin Mustačević,
Sekretar Foruma građana Tuzle
|
