Javnu raspravu na temu „Dogradnjom Ustava BiH brže u evropske integracije“, održana je u Banja Luci, 14.2.2009. u hotelu „Bosna“, uz pomoć Helsinškog parlamenta građama Banja Luka.
Moderator je bio gosp. Vehid Šehić, predsjednik FGT-a, a uvodničari: prof. Mile Dmičić, Pravni fakultet Banja Luka, gosp. Šahbaz Đihanović, dipl. pravnik i prof. Slavo Kukić, Sveučilište u Mostaru.

U uvodnom izlaganju, gosp. Đihanović je iznio utvrđene stavove radne grupe:
- ustavna reforma u BiH treba ići putem dopuna Ustava, jer za donošenje novog Ustava nema neophodnog konsenzusa političkih stranaka koje participiraju u državnom parlamentu.
- Dopune treba da idu ka pravnom regulisanju postojećeg stanja (usklađivanje odredaba o Oružanim snagama; odredaba o pravosudnim institucijama...).
- Ustav je potrebno uskladiti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i ostalim međunarodnim aktima o ljudskim pravima koji su postali obavezujući za BiH, što je neophodno i radi ispunjavanja uvjeta u procesu pridruživanja Evropskoj uniji
- Ustavom treba regulisati i definisati lokalne zajednice kao osnovne jedinice lokalne samouprave.

Prof. ustavnog prava u Banja Luci, prof. Dmičić, iznio je svoje stavove o reformi Ustava BiH:
- ustavna reforma u BiH je apsolutno nepotrebna. On smatra da je Ustav BiH, odnosno Dejtonski ustav, dovoljno dobar i fleksibilan za postojeće stanje u BiH, pa time sam po sebi ne zahtijeva nikakve promjene.
- problemi oko Ustava BiH, koji su aktuelni od potpisivanja Mirovnog sporazuma, su u osnovi proizvod njegove neprimjene.
- novi Ustav treba donijeti onda kada se za to budu stekli i svi stvarni, kako politički tako i ekonomski uslovi.

Mišljenja nekih učesnika:
gosp. Dragan Čavić, bivši predsjednik Srpske demokratske stranke, a danas predsjednik novoosnovane stranke „Demokratska partija“:
- podržava stav da se Dejtonski ustav u osnovi ne primjenjuje, što proizvodi stalnu krizu u društvu.
- Ustavne reforme su top-tema desetak godina, a naročito pred svake opšte izbore, čime se pridobija glasačko tijelo.
- Ustav BiH treba mijenjati samo u onom dijelu u kojem postoji konsenzus političkih snaga, a to su odredbe i usklađivanje sa međunarodnim aktima o ljudskim pravima. Svako insistiranje na promjenama koje se tiču teritorijalnog ustrojstva BiH je po njegovom mišljenju apsolutno neprovodivo.
- Sva kriza koju je navodno proizveo Ustav BiH, u osnovi je proizvod krize u FBiH usljed neravnopravnog i neriješenog položaja dva konstitutivna naroda u ovom entitetu.
- Stvaranje jedinstvene, građanske države BiH, uz postojanje tri konstitutivna naroda u BiH, gosp. Čavić smatra apsurdnim i neprimjerenim niti sada niti u nekoj dalekoj budućnosti.

Predstavnik češke nacionalne manjine, gosp. Stevo Havreljuk:
- predstojećim ustavnim promjenama trebaju se i moraju taksativno nabrojati nacionalne manjine koje žive u BiH. Nacionalnim manjinama se mora omogućiti kroz izborni proces poseban način izbora predstavnika u državna tijela.

Opšti je stav učesnika, oko dosadašnjih a i predstojećeg dogovora u Mostaru, tri politička lidera (gosp. Dodika, Tihića i Čovića), da su dogovori neosnovani i politički nekorektni, obzirom da tri političke partije koje predstavljaju nemaju potrebnu većinu u Parlamentu da bi mogle provesti dogovorene ustavne promjene. Sastanci ovih političkih lidera su u osnovi samo lična promocija ovih lidera, bez istinske želje za stvarnim dogovorom i bez stvarnih mogućnosti uspostavljanja bilo kakvog dogovora.

Skup su propratili i u svojim informativnim emisijama o tome informisali javnost, kako novinari BHT 1 centra u Banja Luci; novinari RTRS-a, tako i novinarska Nezavisnih novina Banja Luke.