Okrugli sto na temu ustavnih promjena u BiH "Dogradnjom i izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine brže u evropske integracije“ održan je u Sarajevu, 27.3.2009. godine, u hotelu „Grand“.

Na početku okruglog stola, gosp. Vehid Šehić kao moderator, te gosp. Slavo Kukić i gosp. Šahbaz Đihanović, kao uvodničari, upoznali su učesnike okruglog stola sa stavovima i zaključcima učesnika dosadašnjih javnih rasprava, te iznijeli stavove i mišljenja radne grupe ovog projekta (GAP–radna grupa) o pravcima u kojima ustavne reforme u BiH prema njihovom mišljenju trebaju ići.

Mišljenja nekih učesnka:

Gosp. Sulejman Tihić, predsjednik SDA i jedan od aktera tzv. Prudskih dogovora, je istakao da je najvažnije utvrditi kako i koliko se može mijenjati Ustav BiH i da ovakve rasprave treba voditi o onim pitanjima oko kojih postoji saglasnost, a to su:
• usklađivanje Ustava BiH sa evropskim standardima;
• definisanje pitanja za koje postoji politička volja, a to su pitanja nadležnosti države i nadležnosti entiteta, ali i definisanje pitanja oko podijeljene nadležnosti države i entiteta. Nadalje, tu su i pitanja prenosa nadležnosti sa entiteta na državu o čemu za sada nema političke volje;
• funkcionisanje istitucija koje proizilazi iz etničkog veta, koje je na nivou države riješeno Ustavnim sudom BiH, ali problem predstavlja etnički veto u FBiH koji se često zloupotrebljava, a nema ustanovljen mehanizam deblokade;
• definisanje pitanja Vrhovnog suda BiH, dvojnog državljanstva...
• pitanje nadležnosti OHR-a, odnosno kako će sadašnje nadležnosti biti prenesene i na koji nivo vlasti nakon zatvaranja Ureda Visokog predstavnika.

Gosp. Miro Lazović (akter potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, u kojem je učestvovao u funkciji predsjedavajućeg Skupštine RBiH):
- zalaže se za radikalnije izmjene Ustava koji će biti u funkciji svih naroda u BiH.
- smatra da Republika Srpska ne može zadržati etnički naziv, jer to nije po standardima Evropske unije,
- međunarodna zajednica, posebno SAD, započeti mirovni proces u Dejtonu trebaju i završiti.

Gosp. Damir Arnaut (savjetnik gosp. Silajdžića):
- Dejtonski ustav je moderan, kratki, demokratski Ustav i u svojoj osnovi je dobar.
- ključni problem u Ustavu je izbor Predsjedništva države i entitetsko glasanje.

Prof. Zdravko Grebo (Univerzitet u Sarajevu):
- Dejtonski ustav kao dio Dejtonskog mirovnog sporazuma faktički i formalno-pravno se ne može mijenjati, iz razloga što se mirovni sporazumi ne mogu dopunjavati i mijenjati
- osnovna greška Dejtonskog ustava je njegova etnizacija koja se u potpunosti odrazila i prenijela na sve segmente društva.

Prof. Ćazim Sadiković:
- ustavne promjene treba da idu u pravcu jačanja države BiH, čime bi se stvorili preduslovi i za ostvarivanje ljudskih prava.
- Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama je sastavni dio pozitivno-pravnih propisa u BiH i ima veću pravnu snagu od svih, pa i ustavnih normi, ali se zbog slabe snage države ne provodi
- jačanje političkih partija u BiH jedan je od važnih uslova za razvoj demokratskog društva i države

Gđa. Nevenka Pušara (SNSD Sarajevo):
- Republika Srpska se ne protivi ustavnim promjenama.
- važno je da se izvrše izmjene Izbornog zakona i u njega ugrade mehanizmi kojima će se autentični interesi naroda u BiH štititi autentičnim političarima, predstavnicima tih naroda

Bez obzira da li, kroz svoj iznešena mišljenja u raspravi, Dejtonski ustav smatraju dobrim ili lošim ustavom, najveći dio učesnika je u osnovi podržao stavove koji su i stavovi radne grupe GAP-a da se:
• Ustav i ustavna reforma mora prenijeti i rješavati u Parlamentu BiH;
• Da je neminovno usklađivanje Ustava sa međunarodnim aktima o ljudskim pravima i evropskim standardima;
• Da je neminovno definisanje pravaca u kojima se ustavne promjene trebaju dogoditi, kako bi se zaokružilo uspostavljanje institucija države, te uspostavila funkcionalnija država;
• Da su ustavne promjene proces koji zahtijeva uključivanje ne samo političke javnosti, nego i šire društvene javnosti u taj proces.

Prisustvo predstavnika Ureda OHR-a, predstavnika Mađarske ambasade, gosp. Tihića, gosp. Silajdžića i eminentnih pravnih stručnjaka, koji su podržali i potvrdili važnost aktivnosti koje provodimo, istovremeno potvrđuje i činjenicu da se proces ustavnih promjena u BiH ne može završiti u uskom političkom krugu i bez učešća civilnog društva, kao važnog sektora demokratskog razvoja svakog društva, a posebno zemalja u tranziciji kakva je BiH.

Rad okruglog stola pratili su vodeći mediji, kao što je državna televizija BHT1, Federalna televizija, Nezavisna televizija Hayat. Vrlo korektnu i kvalitetnu informaciju su prenijeli javnosti putem svojih medijskih kuća.