12. juna 2009. godine, u organizaciji Foruma građana Tuzle i Centra za razvojne inicijative iz Gacka, a pod pokroviteljstvom holandske organizacije IKV Pax Christi, održan je okrugli sto na temu: „Da li je Gacko pozitivan primjer u BiH u izgradnji međusobnog razumijevanja i povjerenja'“.

Grad koji je pravi primjer otvorenog grada u Bosni i Hercegovini i mjesto na koje mogu da se ugledaju svi kada je u pitanju izgradnja međusobnog povjerenja i razumijevanja, zaključak je ovog okruglog stola.

Osvrčući se na situaciji u opštini, jedan od uvodničara, Milenko Adžić, potpredsjednik Skupštine Opštine Gacko je istakao da je broj povratnika u opštinu mali, kao što je malo i interesovanje za povratak u Gacko, a zabrinjava i činjenica da se smanjuje broj stanovnika, što je odraz velike ekonomske nerazvijenosti. Govoreći o naporima lokalnih vlasti da uslove života povratničke populacije podigne na viši nivo, Adžić je naglasio:„Kada je riječ o povratu imovine, ja sam dobio podatak da je sva imovina vraćena osim one imovine koja je u sudskom sporu. Znači to je 100% posao završen. Što se tiče saradnje lokalnih organa sa povratnicima, naše je mišljenje u lokalnoj zajednici da je ta saradnja na jednom zavidnom nivou, da nema tu nekih primjedbi osim onih pojedinačnih, kao što ima primjedbi i iz reda lokalnog stanovništva...“

Drugi uvodničar, gdin Pejo Gašparević, novinar HINA-e, angažovan od strane Foruma građana Tuzle, je istakao da su za kvalitetan život najvažniji obnavljanje povjerenja i razumijevanja, kao i praktikovanje tolerancije. Po njemu ekonomski razvoj ne može da nadomjesti nedostatak ovih kategorija: „Povjerenje u Bosni i Hercegovini nije u dobrom stanju. To je deficitarna roba u Bosni i Hercegovini koju treba ubrzano producirati.“ „Ja sam pripremajući se za ovaj svoj nastup, pokušao domisliti koji su to čimbenici koji bi trebali producirati izgradnju razumijevanja i povjerenja, odnosno producirati prakticiranje tolerancije. Nekako sam se u svojim promišljanjima usredotočio na tri adrese kao potencijalne tvornice tolerancije, razumijevanja i povjerenja. Kao što je rekao naš domaćin, to su svakako institucije vlasti, dakle država, u ovom slučaju lokalne institucije vlasti, one su te koje bi trebale producirati ovo o čemu danas govorimo, ali ne samo one. Mene ne zadovoljava ta dijagnoza da sve mora vlast riješiti. U produciranju razumijevanja i tolerancije ogromna je uloga i civilnog društva. Kada kažem civilnog društva, onda mislim na taj cjelokupni spektar nevladinog sektora koji u Bosni i Hercegovini je dosta razbacan, nije dobro organiziran, ne funkcionira kao moćan sustav, nego više kao individualne organizacije ili osobe. Taj spektar nevladinih organizacija koji pokriva cjelokupno to jedno područje, vjerskih zajednica, kulturnih institucija, sportskih udruženja, sve su to da tako kažem ćelije iz kojih mogu nicati dobre stvari u ovoj temi o kojoj govorimo, dakle može nicati razumijevanje, može nicati tolerancija, može nicati povjerenje. Po mom sudu dva su presudna konstitutivna elementa stvaranja, odnosno obnavljanja povjerenja u post, pogotovu postratnim razdobljima, kao što je ovo u kojem mi živimo, dakle ta dva presudna konstitutivna elementa su: priznati vlastitu grešku – jedan konstitutivni elemenat i oprostiti. Nije bitan redoslijed kojim se govori, jednaku važnost po mom mišljenju, ta dva konstitutivna elementa u obnavljanju povjerenja imaju.

Povratnik Dževad Memić je rekao da je bilo negativnih primjera ali da su oni sporadični i istakao pozitivan primjer, prije svega lokalne vlasti koja je uložila ogroman napor da u svakom slučaju izađe u susret povrtnicima. Njegovo mišljenje je da će u nekom budućem vremenu doći do povećanja broja povratnika jer će i ekonomska kriza nagnati ljude da se iz gradova vraćaju na svoja imanja pa je u tom smislu potrebna pomoć, posebno kada je u pitanju plasman proizvoda na tržište.

Srđan Milović, Pokret za Gacko, je učestvujući na debati iznijeo mišljenje da bez institucionalne potpore i ekonomskog razvoja ovog kraja nema opstanka, odnosno naglasio je da povratnici nemaju interes da se vrate u Gacko a da stanovnici Gackog imaju samo jedan interes, a to je da napuste ovaj pasivni kraj. Prema njegovim riječima obični ljudi na terenu nemaju problem sa razumijevanjem i tolerancijom, za njih taj problem ne postoji. On može da se vidi samo na TV-u i da se čuje u izjavama naših političara, kojima je potreban za raspirivanje strasti i podizanje vlastitog rejtinga.

Ovom okruglom stolu su pored predstavnika lokalnih vlasti iz Gacka i Nevesinja prisustvovali i predstavnici Srpske pravoslavne crkve i Islamske vjerske zajednice, nevladine organizacije kao i predstavnici političkih partija i javnih ustanova iz Gacka.