IZVJEŠTAJ O ODRŽANOM OKRUGLOM STOLU NA TEMU
„DOGRADNJOM I IZMJENAMA USTAVA BIH BRŽE U EVROPSKE INTEGRACIJE“, LIVNO – 5.9.2009.

Realizovana TV emisija na RTV Mostar, na temu ustavnih promjena u osnovi je bila neka vrsta uvoda i pripreme, te stvaranje atmosfere za održavanje okruglog stola na temu „Dogradnjom i izmjenama Ustava BiH brže u evropske integracije“ jer ova TV stanica pokriva područje Kantona 10 čije je središte Livno.
Naime, cilj nam je bio da iznešeni stavovi i mišljenja uglednih stručnjaka iz oblasti ustavnog prava koji žive i rade u ovom dijelu BiH, kao učesnika emisije, čujemo i kakvi su stavovi i mišljenja građana, te predstavnika različitih nivoa vlasti ovog kantona, kao i parlamentarnih zastupnika iz ovog kantona o svrsi, mogućnosti i potrebi provođenja ustavnih promjena u BiH.
Okrugli sto je održan u centru „Forum“ u Livnu, 5.9.2009. godine sa početkom u 11 sati.
Sama aktivnost je realizovana uz partnersku podršku lokalne organizacije Centra za građansku suradnju u Livnu, koja je inače organizacija sa kojom FGT već dugi niz godina sarađuje.
Radu okruglog stola odazvalo se 30 učesnika, u najvećem dijelu zastupnika Skupštine kantona, odnosno vijećnika Općine Livno. Kao i predstavnika drugih političkih partija koje djeluju i rade na području ovog kantona. Sveukupno u radu okruglog stola je učestvovalo 33 učesnika.
Uvodničari na okruglom stolu bili su prof. dr. Slavo Kukić iz Posušja (član ekspertne grupe, te prof. sociologije na Sveučilištu u Mostaru), i gosp. Vehid Šehić, dipl. pravnik, predsjednik FGT.

U svojim uvodnim izlaganjima, kao i u ranijem periodu realizacije ovog projekta, istakli su da osnovne razloge zbog kojih treba i mora da dođe do ustavnih promjena u BiH leži u usklađivanju ustavnih odredbi sa ratifikovanim Protokolom 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama o zabrani bilo koje diskriminacije; usklađivanjem Ustava sa postojećim faktičkim stanjem u zemlji (promjenama u domenu nadležnosti koje su se dogodile u ovom periodu poslije rata, vezanih za Oružane snage u BiH, osnivanje Suda BiH, Tužilaštva BiH, itd.); ustavno definisanje lokalne samouprave i lokalne zajednice koja uopšte nije ustavna kategorija (shodno ratifikovanoj Povelji o lokalnoj samoupravi), kako bi BiH nastavila proces pridruživanja Evropskoj uniji.
Takođe, prof. Kukić je u svom uvodnom izlaganju istakao da ustavnim promjenama treba obezbjediti tri osnovna principa: 1. osnovna ljudska i građanska prava i slobode; 2. kolektivna prava i slobode; 3. stvoriti efikasniju i jeftiniju državu, kako bi se stanje u BiH promijenilo i pokrenulo naprijed.
U samoj raspravi učešće, odnosno za riječ su se javili skoro svi učesnici skupa.
Takođe je važno naglasiti da svi učesnici koji su se javili za diskusiju su se u osnovi složili da se ustavne promjene moraju dogoditi prije ili kasnije u BiH, ali su se takođe i složili da nema dovoljno politilke volje za to događanje.
Naravno, njihova mišljenja i stavovi se znatno razlikuju. I u osnovi su isti kao stavovi političkih partija čiji su oni predstavnici bilo u Općinskom vijeću, bilo u Skupštini kantona ili Domu naroda F BiH.
Predstavnici hrvatskih političkih partija, u potpunosti zagovaraju rješavanje neravnopravnog položaja Hrvata kroz treći entitet, obzirom da je Republika Srpska kao teritorijalno rješenje u BiH neupitna. Stoga je najveći broj njihovih diskusija ukazivao isključivo na neravnopravan položaj Hrvata u BiH. Smatrajući da u ustavnim promjenama i to pitanje prevashodno treba da bude riješeno (o čemu je govorio učesnik Mislav Sučić, izaslanik Doma naroda F BiH, koji je takođe istakao da kada bi sada bio proveden referendum smatra da bi 90% Hrvata bilo za treći entitet).
Naravno, bilo je i predstavnika iz reda hrvatskog naroda koji su zastupali stav da se proces ustavnih reformi mora nastaviti, te da bi se izmjene i dopune ustava trebale izvršiti bar u dijelu u kojemu bi ovaj najviši državni akt trebalo uskladiti sa stvarnim stanjem (o čemu je govorio Ante Čolak, HSS BiH).
Takođe u raspravi oko ustavnih promjena na ovoj javnoj tribini istican je i problem Federacije BiH i njene ekonomske neodrživaosti, sa prijedlozima za formiranje ekonomski održivih cjelina u F BiH kako bi se dobila Federacija kao entitetska državna cjelina ekonomski rasterećena a nakon čega bi naravno došlo i do samih ustavnih promjena (o čemu je govorio Kruno Vrdoljak, zastupnik kantonalne Skupštine).
U raspravi je takođe isticano i da BiH, kao državu na okupu drži međunarodna zajednica a ne volja njenih građana. Te da, kada bi se postavilo pitanje na cijeloj teritoriji BiH da li su građani BiH za samostalnu državu BiH ili za neku drugu varijantu da bi rezultati tog referenduma bili porazni (o čemu je govorio Ivica Jozić, zastupnik u kantonalnoj Skupštini).

Analizirajući cjelokupnu raspravu može se izvesti nekoliko zaključaka:
• da je rasprava bila izuzetno posjećena i da su po strukturi učesnika, pozivu se odazvali upravo nosioci predstavničke, odnosno zakonodavne vlasti kako lokalnih zajednica ovog kantona, tako i viših nivoa vlasti. Kao i međunarodne organizacije (LOT EUFOR);
• da je rasprava bila izuzetno dobra, žustra, argumentirana od strane učesnika i vrlo živa;
• da iako se iz iznesenih stavova u raspravama mogla prepoznati i pripadnost političkoj opciji, za nas je važno da smo te iste predstavnike okupili na jednom mjestu, na ovu raspravu, te da su i sami došli da iznesu svoje stavove i stavove svojih političkih opcija, nego da su spremno i korektno bez žučnih rasprava slušali i drugačije stavove i mišljenja, odnosno uključili se u raspravu i sa drugim političkim opcijama, kao i zagovaranje nevladinog sektora. Što, nosioci nižih nivoa vlasti, kao predstavnici svojih političkih partija, kada su u pitanju ustavne promjene, nemaju često mogućnost u svojim i političkim partijama i političkim aktivnostima. Ovo je posebno važno, obzirom na činjenicu, da su sve političke partije u BiH izuzetno centralizovane i strogo formalizovane. Bez mogućnosti njihovih članova, da kao pojedinci imaju uticaj na stav i mišljenje svog političkog vrha.
Iz tih razloga su svi učesnici koji su se odazvali pozivu na ovu javnu tribinu iskazali zadovoljstvo organizovanjem i pozivom na ovaj skup u njihovom gradu, odnosno kantonu i pruženoj mogućnosti da na ovakvim raspravama iznesu i svoje lične stavove i mišljenja, što su u velikom dijelu u ovoj održanoj raspravi i činili.
Tome je, kao što su to u neoficijelnom dijelu skupa naglašavali, uveliko doprinijela i prethodno održana TV emisija o ustavnim promjenama na RTV Mostar, koja je dosta učesnika inicirala da se odazovu ovom pozivu i da u raspravi pored stavova svoje političke opcije iznose i svoje lične stavove.
Stoga, bez obzira što je opšti zaključak sa ove tribine da su stavovi učesnika oko ustavnih promjena u najvećem dijelu oprečni; da politički predstavnici ovog dijela BiH u kojemu živi većinski hrvatski narod, bez obzira o kom nivou vlasti se radi, nisu samo politički nego i lično zagovornici isključivo i prevashodno rješavanja hrvatskog pitanja i položaja Hrvata u BiH, obzirom na sadašnje teritorijalno ustrojstvo države i stvaranju trećeg entiteta, sa blagim varijantama preustrojstva i rješenja prevashodno pitanja i položaja Hrvata u entitetu F BiH, može se reći da održana javna rasprava spada u jednu od uspješnijih, zbog izrazite toleracije učesnika da čuju jedni druge, ali i da u velikom dijelu podrže i prijedloge i stavove uvodničara.
U sklopu radnog materijala, učesnicima su podijeljene brošure „Dogradnjom i izmjenama Ustava brže u evropske integracije“; bilteni sa svih do sada održanih javnih rasprava iz prethodnog projekta, čemu su učesnici skupa iskazali posebno zadovoljstvo ocjenjujući ga kao izuzetno kvalitetan radni materija