12. decembra 2009. godine, u Bugojnu je u organizaciji Foruma građana Tuzle i gdina Viktora Dundovića iz Bugojna, a pod pokroviteljstvom holandske organizacije IKV Pax Christi, održan okrugli sto na temu: „Razumijevanjem ka povjerenju - poslijeratna obnova (su)života u Bugojnu“.

Osnovni cilj okruglog stola je bio sagledati pitanja poslijeratne obnove (su)života u Bugojnu iz perspektive lokalnih političara, predstavnika vjerskih zajednica, organizacija civilnog društva i medija, te građana.

Okrugli sto je bio podijeljen u tri tematske cjeline:
1. „Uloga političkih stranaka u izgradnji razumijevanja i povjerenja“ – uvodničar – gdin Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle
2. „Uloga vjerskih zajednica u izgradnji razumijevanja i povjerenja“ – uvodničar - Fra Mirko Majdančić, župnik
3. „Uloga medija i civilnog društva u izgradnji razumijevanja i povjerenja“ – uvodničari - gosp. Sabahudin Hadžialić, novinar i književnik i gđa. Indira Osmanagić, predsjednica LSG Bugojno
Okrugli sto je vodio i moderirao gdin Vehid Šehić.

Okrugli sto je otvorio Vokalni ansambl Bugojno sa nekoliko horskih izvedbi kompozicija posvećenih Bugojnu.

Tokom radnog dana u prostorijama motela „Heko“ u diskusiji su učestvovali skoro svi prisutni. Obzirom na strukturu učesnika najviše riječi je bilo o obrazovnom sistemu i odvojenim školama, pod jednim krovom, za bošnjačku i hratsku djecu, što je od većine ocijenjeno kao diskriminacija i segregacija, ali pošto se provodi pod političkim patronatom iz vrha, moć samih obrazovnih radnika koji to možda i žele promijeniti je vrlo mala. Diskuisija je dotakla i odnos vjerskih službenika. Pravoslavni sveštenik nije bio prisutan, ali su bili vjerski predstavnici muslimana i katolika. Činjenica je, proizašla iz diskusije, da se međusobno ne posjećuju i ne druže, što je takođe ocijenjeno kao vrlo neprihvatljivo, ali obzirom na njihove izjave i dalje će se takvo stanje održati. Jednostavno, ne postoji volja da se odnosi unaprijede.
Na kraju ovog kratkog izvještaja nekoliko generalnih ocjena o stanju u Bugojnu:
a) ovaj okrugli sto je jedan od prvih skupova ovakve vrste u Bugojnu, nakon rata u BiH
b) politika ima veliki uticaj na sve segmente života i uveliko je odgovorna za mnoge nepravilnosti koje su učesnici naveli, počevši od kriminalizirane privatizacije, preko uticaja na medije, jako izražene sprege sa vjerskim institucijama pa do podržavanja samo određenih nevladinih udruženja
c) angažman političkih stranaka u izgradnji rauzimijevanja i povjerenja je sveden na minimum
d) radi izražene netolerancije i vođenja politike podjele od strane vodećih lokalnih političara (Bošnjaka), grad je jedno vrijeme nakon rata od strane međunarodne zajednice bio proglašen “zatvorenim gradom” te nije dobijao finansijsku pomoć za obnovu
e) nacionalni balans stanovnika Bugojna je jako poremećen u odnosu na stanje prije rata u BiH (broj Srba je marginalan, dok ih je prije rata bilo oko 20% ; procenat hrvatskog stanovništva je pao sa oko 35% na oko 10%), dok je povratak ostvaren sa oko 90%. Ovo ukazuje na činjenicu da se promijenila demografska struktura i da se mnogi Hrvati i Srbi nisu vratili a da su njihove stanove ili kuće kupili Bošnjaci, bilo domicilni bilo oni koji su se naselili iz nekih drugih mjesta
f) nacionalna podijeljenost je jako izražena i danas. I dalje postoje « hrvatski kafići » i « bošnjački kafići ». U obrazovanju postoje odvojene škole za hrvatsku i bošnjačku djecu, dakle nacionalne, jedini napredak je što su sada smještene u istu zgradu. Najgori oblik diskriminacije i segregacije.
g) Privreda je u kolapsu. Veliki je odljev mladih stručnjaka iz grada. Mladi ljudi iz Bugojna koji završe fakultet se ne vaćaju u Bugojno da rade izuzev nekolicine njih.
h) Uticaj vjere na politiku pa i na građane je veliki. Uz to oni ne sarađuju, niti su još uijek spremni na međusobnu saradnju. (pravoslavni sveštenik nije bio prisutan, ali iz diskusije predstavnika IVZ-a i katoličkog sveštenika, jasno je da se ne druže niti posjećuju, što je vrlo negativan primjer za građane Bugojna

Nakon održanog okruglog stola u Bugojnu, može se izvesti zaključak da nisu stvorene sve pretpostavke za suživot, prvenstveno od strane većinskog naroda u Bugojnu (Bošnjaci), te da postoji veliki stepen diskriminacije i segregacije u obrazovanju (odvojene škole za hrvatsku i bošnjaču djecu).