Privatna BN televizija je rado prihvatila ponudu da u svojoj redovnoj informativno-političkoj emisiji „Puls“, koju vodi novinarka Suzana Rađen-Todorović, a koja se emituje svakog četvrtka u 21.00 sat, u svom prvom serijalu emisija u novoj 2010. godini, koji je započinjao u četvrtak (21.1.2010. godine), započne aktuelnom temom ustavnih promjena u BiH.
Emisija, po dogovoru urednice i voditeljice gđe. Rađen-Todorović i FGT-a na temu „Kakav Ustav nam treba“ posebno je najavljena i u redovnom dnevniku BN televizije koji se emituje svakog dana u 19.00 časova.
Sama emisija se realizuje uživo, kao kontakt emisija, tako da u toku emisije gledaoci imaju mogućnost da u njenom prvom dijelu svojim SMS porukama komentiraju stavove učesnika i samu temu, a u drugom dijelu emisije imaju mogućnost i direktnog uključivanja u TV emisiju sa svojim pitanjima ili komentarima.

Gosti emisije, ovaj put predstavnici opozicionih političkih partija, kako bi se javno čuli i njihovi stavovi i mišljenja na ovu temu, koje je pozvao i čije prisustvo je obezbijedio FGT, a koji su se i odazvali ovoj emisiji bili su gosp. Jerko Lijanović, potpredsjednik Narodne stranke radom za boljitak; gosp. Slobodan Nagradić, potpredsjednik Partije demokratskog prosperiteta (PDP); i gosp. Nermin Nikšić, generalni sekretar Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH). Ispred organizacije kao predstavnik civilnog društva gost je bio gosp. Vehid Šehić, predsjednik FGT-a.

Emisiju je voditeljica koncipirala i vodila bazirano na nekoliko osnovnih pitanja vezanih za ustavne promjene u BiH na koja je tražila mišljenja i stavove gostiju emisije, a naravno i gledalaca.
Na njeno postavljeno pitanje: da li je Ustav BiH zaista postao prepreka funkcionisanja BiH?, bez obzira na poneka sitnija suprotstavljena mišljenja, gosti emisije – predstavnici ovih partija su se složili da sam Ustav jeste nedorečen, ali da u suštini on nije prepreka za funkcionisanje BiH kao države. Nego da blokadu funkcionisanja države uzrokuje nedostatak političke volje lidera vladajućih političkih partija koje su u zadnju godinu dana ovu temu ustavnih promjena na neki način iskoristili da izazovu političku krizu u BiH, kako se ne bi bavili ekonomskom krizom i rasprostranjenim kriminalom i korupcijom u koju zemlja sve više zapada.

Takođe su se usaglasili oko mišljenja da ustavnih promjena zasigurno neće biti do poslije oktobarskih izbora jer vjeruju da će pozicione partije temu ustavnih promjena koristiti za grupisanje svojih birača i isticanje maksimalističkih ciljeva kada su u pitanju ustavne promjene, kako se to i do sada činilo. Ovime su gosti emisije, predstavnici opozicionih političkih partija, svojim iznesenim stavovima na postavljena pitanja u osnovi pokazali da oni imaju umjerenije stavove i da su svjesni činjenice da, ono što zagovara i FGT o čemu je govorio i gosp. Šehić u emisiji, da se ustavne promjene trebaju provoditi u etapama. Gosti emisije su se takođe složili da, obzirom na presudu suda iz Strasbura u slučaju Finci i Sejdić protiv države BiH, kojom je naloženo državi BiH da provede izmjene pozitivno-pravnih propisa, pa samim time i Ustava BiH, u dijelu u kojem se krše prava nacionalnih manjina u presudom zadatom vremenskom roku, kako bi država bar donekle sačuvala svoj kredibilitet i pokazala da poštuje odluke međunarodnih pravosudnih institucija. Smatrajući da bi se u sklopu tih obavezujućih izmjena Ustava morao iskoristiti i trenutak za izmjene Ustava u onom dijelu u kojem postoji konsenzus vodećih političkih partija.

Na pitanje voditeljice da li je Ustav BiH zaista prepreka u procesu evropskih integracija BiH svi gosti su se u osnovi složili da nije, ali da obzirom da nema političke volje uz nedostatak ustavnih ovlaštenja države u ovom procesu samim time ga i koči, te da bi ih iz tih razloga definisana ustavna odredba o ovlaštenjima države mogla biti osnov za one politilke snage u zemlji koje istinski zagovaraju ovaj proces integracija u EU, a što je ujedno bio i odgovor na pitanje voditeljice emisije gđe. Rađan-Todorović, šta bi trebalo da sadrže te nove izmjene Ustava?
Takođe, ovi visoko pozicionirani predstavnici političke opozicije u BiH su u iznošenju svojih stavova i mišljenja o promjenama Ustava naglasili da je zaoštravanje političke situacije u BiH upravo izazvano ustavnim promjenama, u osnovi posljedica nesposobnosti vodećih političkih partija da se bave ekonomijom zemlje i nađu rješenja za izlazak zemlje iz recesije i podizanje standarda života građana.

U kontekstu iznošenja stavova i mišljenja o građanima, njihovim pravima i ekonomskoj krizi, gosp. Šehić je naglasio da se mora biti svjestan da nema državne institucije koja bi mogla zaštititi prava i interese građana zagarantovanih ratifikovanim međunarodnim aktima, te samom Evropskom konvencijom koja se sastavni dio pozitivno-pravnih propisa BiH, obzirom da Ustavni sud, kao najviša pravosudna institucija isključivo mora štiti Ustav. A što bi trebao biti izuzetno važan razlog za promjene Ustava ukoliko se želi stvoriti država sa evropskim standardima.
Takođe, gosp. Nagradić je istakao da su ovakvi susreti važni iz razloga što, iako su kao opozicija svjesni da je pozicija isključivi krivac za postojeće stanje, ali i da je veoma važno da predstavnici političkih partija opozicije sada već usaglase svoje stavove, kako bi eventualno, ukoliko osvoje vlast na predstojećim izborima, mogli bolje i brže djelovati.
Ako se analiziraju iznešeni stavovi i mišljenja gostiju, predstavnika opozicionih partija, te ih se uporedi sa onim što kroz svoje aktivnosti i stavove zastupa ekspertne grupa i FGT kada su u pitanju ustavne promjene, onda se može reći da su gosti ove emisije, kao visoko pozicionirani predstavnici opozicionih političkih partija u osnovi podržali sve stavove i mišljenja o mogućim ustavnim promjenama u ovom trenutku koje je iznio predjednik FGHT-a gosp. Šehić (izmjene diskriminirajućih odredbi u Ustavu; definisanje države kao sekularne i socijalne države; definisanje organa nadležnog za raspuštanje Predstavničkog doma i omogućavanje vanrednih izbora, a što su ujedno bili i odgovori na neka od osovnih pitanja voditeljice i postavljena pitanja građana).

Kada se analizira gledanost emisije, smatramo da je učinjena izmjena u projektnim aktivnostima i realizacija TV emisije u Bijeljini, a ne kako je to projektom predviđeno u Sarajevu, bila u potpunosti ispravna odluka, obzirom na postignute rezultate i gledanost same emisije. Naime, putem SMS poruka koje su išle u cjelokupnom trajanju emisije od 90 minuta, registrovano je oko 350 pristiglih SMS poruka u vidu komentara gledalaca. Od toga, TV kuća je oko 150 poruka cenzurisala zbog neprimjerenog sadržaja. Prema registraciji pozivnih brojeva u potpunosti se može reći da je TV emisija praćena ne samo u okruženju BiH, dakle Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, nego i zaista putem satelitske mreže ove kuće i u velikom broju zemalja svijeta. Jer su evidentirana javljanja bh. građana, odnosno gledalaca, ne samo iz evropskih zemalja (Njemačka, Austrija, Švicarska, Holandija, Finska), pa čak i SAD.
Ako se analiziraju pristigle poruke i kroz njih iznešeni stavovi bh. dijaspore, može se reći da su ti stavovi, obzirom da su se očito javljali predstavnici sva tri konstitutivna naroda, još uvijek duboko nacionalno podijeljena. A što je u velikom dijelu prepoznatljivo i u javljanjima iz bh. okruženja.
Ako se uporede reakcije bh. građana u zemlji na ove poruke, nesporno je da su građani BiH danas dosta manje nacionalno podijeljeni nego što su to bh. građani u dijaspori, što je takođe vrlo važan podatak.

U drugom dijelu emisije gledaoci su imali mofućnost i direktnog uključivanja u program i postavljanja pitanja. Sa svojim pitanjima i konstatacijama u emisiju su direktno bili uključeni gledaoci iz Prokuplja, Prnjavora, Tuzle, Petrovca, Sarajeva, Banja Luke, itd. No njihova pitanja i konstatacije su bile više usmjerene na ekonomsko stanje u zemlji, kriminal i korupciju koji vladaju zemljom, te oduzimanje takve imovine, što je svakako pokazatelj velikog nepovjerenja građana u bh. političare. No i koliko je to nepovjerenje u bh. političare pokazaće svakako i predstojeći izbori.
I na kraju emisije, voditeljica Rađen-Todorović je od svojih gostiju zatražila mišljenje o ulozi mešunarodne zajednice u BiH koju su u osnovi podržali svi gosti emisije smatrajući da je još uvijek uloga međunarodne zajednice potrebna BiH, ali istovremeno istakli i mišljenje da je vrijeme da i vodeći političari i građani BiH shvate da međunarodna zajednica neće rješavati probleme i da tu odgovornost napokon moraju preuzeti pozicione partije u zemlji, kako bi se stekli uslovi za povlačenje međunarodnih predstavnika.

Cjelokupna emisija, način vođenja, nepostojanje tenzija i napetosti među gostima i vrlo korektni izneseni stavovi i mišljenja o zadatoj temi i postavljenim pitanjima, te njena zaista izuzetno velika gledanost, propraćena brojnim komentarima gledalaca, daje nam za pravo da vjerujemo da davanje medijske pozornosti opozicionim političarima o tomi koja je izuzetno važna za BiH je u potpunosti ostvarila svoj cilj. Upravo u uvjerenju da ovako koncipirane aktivnosti pokazuju da u BiH ima političkih snaga čiji stavovi i mišljenja nisu tako oprečni i da proces demokratizacije našeg društva, koji ide nešto sporije nego susjednih zemalja, bi ipak mogao ići naprijed, a da bi to građani BiH na predstojećim izborima možda mogli i prepoznati.