Javna rasprava „Dogradnjom Ustava BiH brže u Evropske integracije“, shodno planu projektnih aktivnosti, održana je:

u Trebinju, u hotelu „Leotar“, u petak 19.2.2010. godine, sa početkom u 11,00 časova.

Pripremu i organizaciju javne rasprave proveli smo uz pomoć našeg saradnika, novinara iz Trebinja, gosp. Radoslava Ivankovića.

Jedan od razloga zašto je Trebinje planirano kao jedna od destinacija za održavanje naše projektne aktivnosti – javne rasprave, upravo u ovom gradu, jeste geografski položaj ovog grada u RS. Naime, ovo je grad u Istočnoj Hercegovini, pasivnijem dijelu ovog potpuno centralizovanog entiteta, koji je dosta udaljen od središta njegove vlasti. Iz tih razloga stanovnici ovog grada se osjećaju zapostavljeni od centralne vlasti. Smatraju da ovako centralizovan sistem u potpunosti ugrožava položaj njihove lokalne zajednice, pa time i ostvarivanje njihovih osnovnih prava obzirom na njihovu udaljenost.
Slijedeći razlog jeste i vrlo mali ili gotovo zanemariv broj povratnika u ovaj jugoistočni dio RS-a. (Do ovih saznanja došli smo kroz realizaciju aktivnosti drugih projekata.)
Iz svih ovih razloga, smatrali smo da je za prikupljanje sveobuhvatnijih stavova i mišljenja, te stvaranje jedne jasnije slike odnosa nosilaca vlasti i građana prema ustavnim promjenama, od izuzetne važnosti čuti stavove i mišljenja i ovakvih sredina jer se radi upravo o vrlo homogenizovanim sredinama, u kojima se kao jedini problem ističe ekonomsko siromaštvo kao uzrok nezadovoljstva stanovništva, te neadekvatan položaj lokalne zajednice u odnosu na centralnu vlast. No, bilo nam je od veće važnosti iznijeti naše stavove i mišljenja kao stavove civilnog društva kada je u pitanju proces ustavnih promjena.

Uvodničari na ovoj javnoj raspravi su bili prof. Slavo Kukić, sveučilišni profesor iz Mostara i gosp. Vehid Šehić, predsjednik FGT-a.
U svojim uvodnim izlaganjima, kao i na svim dosadašnjim raspravama, uvodničari su upoznali prisutne učesnike sa osnovnim ciljevima projekta, važnošću ustavnih promjena, te stavovima nas kao predstavnika civilnog društva kada su u pitanju izmjene i dopune Ustava BiH, sa posebnim naglaskom na neminovnost njegovog usklađivanja, obzirom na pravosnažnu presudu Suda u Strousbourgu u predmetu „Finci i Sejdić protiv države BiH“.
Iako je gosp. Radoslav Ivaković, naš saradnik u organizaciji ove aktivnosti uputio pozive za učešće predstavnicima svih političkih opcija iz ovog grada koji se nalaze na različitim nivoima vlasti, njihov odaziv nije bio baš potpun. Naime, na raspravi su se pojavili samo odbornici u Skupštini Opštine Trebinje, tj. predstavnici samo opozicionih partija kao i nezavisni kandidati, dok su se predstavnici SNSD-a – Milorad Dodik u potpunosti oglušili na ovaj poziv. To svakako ukazuje na činjenicu da nosioci vlasti u ovom gradu nisu bili spremni da na ovu temu raspravljaju javno i iznesu svoje stavove ili stavove svoje stranke.

Učesnici koji su se odazvali javnoj raspravi, nakon uvodnih izlaganja su u raspravi, koja je trajala više od dva sata, iznosili stavove i mišljenja bilo svoja, bilo svojih političkih opcija, no razlika u tim stavovima nije velika jer je prevashono preovladavao stav da ustavne promjene nisu ključne za boljitak BiH da izađe iz postojeće krize, nego da se nosioci najviših nivoa vlasti trebaju pozabaviti prevashodno ekonomskim stanjem u zemlji i ekonomskom jačanju zemlje. Pojedini učesnici su smatrali da ustavne promjene ne treba niti da se dogode, jer one služe isključivo političkim liderima da se zadrže na vlasti (što je bio stav Mijata Šarovića, predstavnika Udruženja djece i roditelja sa posebnim potrebama), koji se kroz svoje izlaganje posebno osvrnuo na nedopustivost socijalnih prava ovih kategorija ljudi.
Predsjednik DNS-a (Demokratskog narodnog saveza) Petar Ivanković je opet u svakom svom javljanju posebno isticao da se protivi bilo kakvim promjenama Ustava dok je u BiH još uvijek prisutna međunarodna zajednica, a isključivim prioritetom nosilaca vlasti takođe je smatrao podizanje ekonomskog stanja zemlje.
Stav koji su uvodničari iznijeli, a koji su svi prisutni učesnici apsolutno podržali kao dopustivu ustavnu promjenu, bilo je jedino definisanje prava i položaja lokalne zajednice u Ustavu, smatrajući da su oni kao lokalna zajednica apsolutno obespravljeni u RS-u, napominjući da je entitetska vlast svu vlast lokalne zajednice uzela sebi (čak i komunalnu djelatnost) jer to donosi novac, a lokalnoj zajednici je ostavila samo socijalna davanja, za koje tako obezvlašćena lokalna zajednica nema finansijskih sredstava.
Stoga se i cjelokupna višesatna diskusija u najvećem dijelu i vodila upravo oko položaja i problema lokalnih zajednica u RS. Samim tim, posredno su učesnici ove javne rasprave ovakvim svojim stavovima u osnovi i podržali ustavne promjene koje FGT kao predstavnik civilnog društva afirmiše kroz ovaj projekat, samo u dijelu ustavnog definisanja lokalne zajednice radi njene veće političke i ekonomske moći.

Ovakvi izneseni stavovi na javnoj raspravi u Trebinju, ako se upoređuju sa stavovima i mišljenjima dobijenim u prethodnim javnim raspravama održanim u Livnu, Prijedoru, Bijeljini, u velikom dijelu su i rezultat neostvarenog povratka u ovom dijelu BiH. Iz tih razloga, kao prilično jednonacionalna sredina diskriminisano se osjećaju isključivo u odnosu na centralnu vlast. Kao najveće probleme istakli su problem nezaposlenosti i nepostojanja ekonomskog razvoja kao prevashodni problem koji imaju, dok se na raspravama u drugim navedenim gradovima gdje su održane tribine, gdje ima i ostvarenog povratka, ljudi drugih nacionalnosti, prevashodno kao problem ističe diskriminacija i neravnopravnost konstitutivnih naroda.
Iz tih razloga smatramo da je realizacija javne rasprave i realizacija radio emisije u Trebinju od posebne važnosti upravo zbog ovakvog stanja, ne samo za FGT kao nosioca projekta i prikupljanja stavova i mišljenja kroz ovakve javne rasprave, nego smatramo od veće važnosti da upravo ovaj dio Istočne Hercegovine, kroz ovakve naše aktivnosti čuje i drugačija mišljenja i stavove, posebno predstavnika civilnog društva i kako je to rekao jedan od učesnika rasprave – demistifikujemo ovaj proces ustavnih promjena i upoznamo građane šta taj proces uopšte znači i kakvom boljitku on treba da doprinese.

Javnoj rapravi se odazvalo 15-ak učesnika. Što se tiče medijske propraćenosti, ona je za ovaj dio Hercegovine izuzetno dobra. Naime, pored novinara Radia Korona, cjelokupnu raspravu pratili su i novinari (dopisnici) dvije TV kuće – Herceg TV i BN TV, koji su, kako smo prateći njihov program, u informativnim emisijama izuzetno korektno informisali o održanom skupu.
U sklopu radnog materijala učesnicima su podijeljene brošure „Dogradnjom i izmjenama Ustava BiH brže u evropske integracije“, rad ekspertnog tima; bilteni sa svih ranije održanih skupova, te naravno sveske i olovke.