Druga tribina održana je u Livnu, u sali poslovno-tržnog Centra “Forum”, uz podršku partnerske organizacije “Centar za građansku suradnju Livno”, koja se takođe zadnjih nekoliko godina bavi lokalnom samoupravom, kako u svojoj lokalnoj zajednici, tako i na nivou kantona.

Proces razvoja lokalne samouprave u ovom kantonu, prema saznanjima, ide nešto sporije. Naime, prijeratni oblici organizovanja građana po mjesnim zajednicama su se u poratnom periodu ugasili, a ponovno organizovanje mjesnih zajednica i razvoj mjesne samouprave građana još uvijek nije zaživio iako to nalaže i novi federalni Zakon o principima lokalne samouprave.

Uvodničari na tribini bili predsjednik FGT-a, gosp. Vehid Šehić, i prof. dr. Slavo Kukić, sociolog, koji je u proces razvoja lokalne samouprave i mjesne samouprave uključen kao analitičar.

U uvodnom izlaganju, gosp. Šehić je istakao razloge za provođenje ovog projekta i njegove osnovne ciljeve koji se žele postići, posebno stavljajući akcenat na potrebu da ovaj prijedlog nacrta zakona koji će izraditi ekspertni tim mora sadržati i ispoštovati odredbe Evropske povelje o lokalnoj saoupravi iz člana 2, 9 i 12, kako bi se na taj način uveli evropski standardi koji će zasigurno izazvati izmjene niza drugih zakona, kao što je Zakon o budžetima/proračunima u FBiH i RS; Zakon o pripadnosti javnih prihoda; Zakon o teritorijalnom ustrojstvu općina i gradova, kao i mnoge druge zakone kojima se danas regulišu prava i obaveze općina i gradova. Te izmjene bi neminovno trebale dovesti i do gašenja onih općina, lokalnih zajednica, koje su oformljene nakon rata na čisto nacionalnom principu i niti 11 godina iza rata nisu sposobne da se bar djelimično samofinansiraju, nego se u potpunosti finansiraju iz budžeta viših nivoa vlasti. Stoga bi ovaj Zakon trebao da nametne uvođenje osnovnih principa struktura jedinica lokalne samouprave i omogući njihovo funkcionisanje.
U svom uvodnom izlaganju, prof. dr. slavo Kukić je učesnike tribine upoznao sa značajem i ciljevima Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, kao i sa kratkom analizom oba entitetska zakona o lokalnoj samoupravi. Pri tome je istakao da oba entitetska zakona nisu u potpunosti primjenili Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi, kao i da više od 60% građana nije uopšte upoznato sa suštinom i odredbama ove Povelje. Prof. Kukić je takođe naveo da oba entitetska zakona imaju restriktivan odnos ka mogućnosti da veći gradovi u BiH dobiju status grada. A kada je u pitanju struktura zaposlenih u općinama u oba entiteta, do čije je promjene došlo nakon rata, ona je najvećim dijelom neodgovarajuća, sa jakim uticajem političke, a ne stručne podobnosti. Takođe, kako je naveo prof. Kukić, Zakon RS-a polazi od građana, dok Evropska povelja polazi od lokalnih organa vlasti, pa shodno tome, lokalna samouprava, prema Zakonu o lokalnoj smoupravi u RS je prevashodno pravo građana. Dok prema Evropskoj povelji, lokalna samouprava prevashodno utvrđuje prava lokalnih vlasti. U FBiH, situacija je opet potpuno drugačija, te je, shodno Zakonu, općinama dato na raspolaganje da svojim statutima regulišu učešće građana u neposrednom odlučivanju u lokalnoj zajednici, a da pri tom u FBiH nema posebne institucije nadležne za lokalnu samoupravu niti na jednom nivou vlasti. Stoga, prof. Kukić smatra da je u FBiH neminovno oformiti službu ili ministarstvo koje će se u sklopu svoje nadležnosti baviti lokalnom upravom i samoupravom i podsticati njihov razvoj.
Prof. Kukić je potcrtao neophodnost donošenja državnog Zakona o lokalnoj samoupravi. Tim zakonom trebaju biti posebno obuhvaćeni i u potpunosti uređeni odnosi između predstavničke vlasti i načelnika, obzirom da je dosadašnja praksa, nakon usvajanja Zakona o neposrednom biranju načelnika u FBiH, pokazala da su se načelnici, kao predstavnici izvršne vlasti, neposredno izabrani od građana, izdigli iznad predstavničke vlasti i, po njegovom mišljenju, uzeli si više ovlasti nego im pripada. A kada je u pitanju predstavnička vlast, ona još uvijek nije izašla iz okvira svojih političkih partija i njihovih ciljeva pri čemu se zanemaruju potrebe i interesi građana i lokalne zajednice. Iz tih razloga, smatra da je regulisanje lokalne samouprave na državnom nivou upravo neophodan korak kojim treba ići ka ustavnim reformama, jer se tu rješavaju životna pitanja građana BiH. Zato smatra da prve ustavne reforme treba da krenu od lokalne samouprave. Ukoliko se to ne dogodi, ostaće nejednakost građana na teritoriji BiH. A kada su u pitanju lokalne zajednice, pravo lokalnih zajednica na međuemtitetsku suradnju (kako to nalažu uslovi u BiH) i međudržavnu suradnju, kako to garantuje Evropska povelja, neće biti ostvareno jer nedostaje pravno uporište zbog nepostojanja zakona i nadležne institucije na državnom nivou. Stoga to pravo, iako napomenuto u entitetskim zakonima, općine faktički ne mogu ni ostvariti.

Nakon dvosatne diskusije i iznošenja mišljenja i stavova, te prijedloga učesnika javne tribine, može se izdvojiti, da su kroz svoje diskusije učesnici isticali:
- neophodnost da se zakonodavna regulativa, kada je u pitanju lokalna samouprava, oduzme iz nadležnosti kantona i stavi u nadležnost entitetskog, odnosno, državnog nivoa vlasti i lokalne zajednice;
- da se ovim zakonom omogući lokalnim zajednicama da sklapaju međuentitetske i međudržavne, odnosno međuregionalne sporazume o suradnji;
- da odnos predstavničke vlasti i načelnika mora biti u potpunosti regulisan, obzirom da je praksa pokazala dosta pravnih nejasnoća kada su u pitanju odnosi nadležnosti ova dva tijela u lokalnoj zajednici;
- da je Savez gradova i općina prevaziđen jer se ne bavi životnim interesima lokalnih zajednica.

Na javnoj tribini održanoj u Livnu učešće je uzelo 26 učesnika.

Dvosatna diskusija pokazala je da je i u ovom kantonu tema lokalne samouprave goruće pitanje.

Ovu tribinu pratili su i lokalni mediji općine Livno. Informacija o održanoj tribini i ciljevima projekta FGT-a objavljena je u dnevnom listu „San“. Također, važno je naglasiti da je prije početka javne tribine, lokalna radio stanica Radio „Livno“ putem polusatne emisije sa gostom emisije gosp. Šehićem, najavila održavanje ove javne tribine, te razloge njenog održavanja i ciljeve projekta.